Mljetska bolest (keratosis extremitatum hereditaria progrediens), recesivno nasljedna kožna bolest koja se očituje u prekomjernom oroženju dlanova i tabana i polaganom napredovanju tih promjena na podlaktice i nadlaktice, odnosno na potkoljenice i natkoljenice.[1] Može postojati i skraćenje nokata što je popraćeno pojačanim znojenjem (hiperhidroza). Liječi se primjenom sredstava za otapanje roževine, a u novije doba i retinoidima (derivatima vitamina A).[2] Naziv dolazi otuda što gotovo svi bolesnici potječu s otoka Mljeta. Prvi ju je opisao dubrovački liječnik Luko Stulli početkom 19. stoljeća.[3] Jedan od uzroka pojave ove bolesti čest je incest na otoku. U Maranovićima na Mljetu udio srodničkih brakova iznosio je od 1870. do 1880. godine 53,63 %, a u većem mljetskom naselju Babinom polju 20 %.[4]
Konačnu definiciju ove bolesti dao je hrvatski alergolog Franjo Kogoj.[5]
Vidi još
Izvori
- ↑ Opća enciklopedija JLZ, Zagreb 1979., svezak 5 (L-Nigh), str. 525
- ↑ enciklopedija.hr, "mljetska bolest", pristupljeno 12. srpnja 2014.
- ↑ proleksis.lzmk.hr, "MLJETSKA BOLEST", objavljeno u lipnju 2012., pristupljeno 12. srpnja 2014.
- ↑ Vekarić, N: Vlastela grada Dubrovnika, Dubrovnik, 2011.
- ↑ Franjo Kogoj, Proleksis enciklopedija