Koprivničko-križevačka županija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija.
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.

Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općinu.

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Koprivničko-križevačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Županijska uprava

Zemljopis

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita zauzima veliki dio županije, a dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.

Povijest

Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.

Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci, a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924.

Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993.1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997.2001. ), treći Josip Friščić (HSS) (2001.2008.), a četvrti Darko Koren (MREŽA) (2008. do danas).

Gospodarstvo

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Vitezovi na Renesansnom festivalu u Koprivnici

Kultura

Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam

Najvažnije destinacije županije su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej “Podravka” – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.

Zaštićeni dijelovi prirode

Na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se petnaest zaštićenih dijelova prirode.

Vidi još

Vanjske poveznice

Službena stranica županije

Službena stranica Turističke zajednice županije

Službena stranica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije

Regionalni tjednik - informativni portal

Izvor