Koprivničko-križevačka županija
- Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.
Administrativna podjela i stanovništvo
Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općinu.
- Gradovi:
- Grad Đurđevac
- Grad Koprivnica
- Grad Križevci
- Općine:
- Općina Drnje
- Općina Đelekovec
- Općina Ferdinandovac
- Općina Gola
- Općina Gornja Rijeka
- Općina Hlebine
- Općina Kalinovac
- Općina Kalnik
- Općina Kloštar Podravski
- Općina Koprivnički Bregi
- Općina Koprivnički Ivanec
- Općina Legrad
- Općina Molve
- Općina Novigrad Podravski
- Općina Novo Virje
- Općina Peteranec
- Općina Podravske Sesvete
- Općina Rasinja
- Općina Sokolovac
- Općina Sveti Ivan Žabno
- Općina Sveti Petar Orehovec
- Općina Virje
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.
Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).
Županijska uprava
Zemljopis
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita zauzima veliki dio županije, a dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.
Povijest
Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.
Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci, a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924.
Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993. – 1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997. – 2001. ), treći Josip Friščić (HSS) (2001. – 2008.), a četvrti Darko Koren (MREŽA) (2008. do danas).
Gospodarstvo
Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:
- Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
- Prekodravlje
- Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
- Kalničko područje (Kalnik)
- Kalničko-prigorski dio županije
Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.
Kultura
Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.
Turizam
Najvažnije destinacije županije su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej “Podravka” – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.
Zaštićeni dijelovi prirode
Na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se petnaest zaštićenih dijelova prirode.
- Posebni rezervati :
- Park šuma: Park šuma Župetnica
- Značajni krajobraz:
- Spomenici prirode:
- Spomenici parkovne arhitrkture:
- Regionalni park: Regionalni park Mura-Drava
Vidi još
Vanjske poveznice
Službena stranica Turističke zajednice županije
Regionalni tjednik - informativni portal