Komarnička županija

Starohrvatska županija - obuhvaćala je dijelove prostora današnje sjeverozapadne Hrvatske (Podravina, Bilogora). Na njenom teritoriju je postojala istoimena plemenska župa koja se prostirala od Bedeničkog potoka do Velike i od područja koje je obuhvaćala Čazma do područja kojim teće rijeka Drava. Pretpostavlja se da se u novom uređenju župskih jedinica u 12. stoljeću Komarnica raspala na tri manje župe, te su uz maticu - Komarnicu osnovane još Rovišće i Česmica u južnom dijelu starog područja. Komarnički župani se pouzdano spominju od prve polovice 13. (župan Blagonja, 1242. godine), a sam pojam županije (comitat) Komarnice od početka 14. stoljeća.

Pretpostavljamo da je Komarnička županija obuhvaćala zapadni dio Komarničkog arhiđakonata, dok je njegov istočni dio zauzimala Česmička županija (od Prodavića na istok i jug). Izgleda da su se jedno vrijeme Komarnički arhiđakonat i Komarnička županija obuhvaćali isti teritorij. Česmička županija se spominje kroz čitavo 13. i u prvim desetljećima 14. stoljeća, kada je pripojena Komarničkoj županiji. Oko 1350. godine, reorganizacijom županija, stvara se velika Križevačka županija koja je, između ostalih, u svoj sastav uključila i bivšu Komarničku županiju. Križevačka županija se od sredine 14. stoljeća dijelila na manje kotare koji su se većinom podudarali sa starim županijama. Teritorij bivše Komarničke županije postao istoimeni distrikt ili kotar u sastavu velike Križevačke županije.

Postojalo je nekoliko sela s imenom Komarnica. Iz jednoga od njih se kasnije razvilo naselje Novigrad Podravski u blizini grada Koprivnica. No, i danas kod Ludbrega postoji manje selo Komarnica kraj Ludbrega. Baštinu Komarničkog arhiđakonata i Komarničke županije nastoji sustavno proučavati Komarnica Team.