| Karlovačka operacija | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Drugi svjetski rat u Hrvatskoj | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljene strane | |||||||||
.svg){kind=small} Jugoslavenski partizani
|
.svg){kind=small} Treći Reich.svg){kind=small} NDH
| ||||||||
| Postrojbe | |||||||||
| 3. divizija JA 4. divizija JA 10. divizija JA 34. divizija Četvrtog korpusa JA |
104. njemačka divizija 2. i 4. policijska pukovnija 1. bojna 20. lovačke pukovnije 96. pionirska bojna dijelovi 13. ustaško-domobranske divizije | ||||||||
Karlovačka operacija je naziv za vojnu akciju Jugoslavenske armije, sprovedenu u sklopu zauzimanja prostora Jugoslavije, istjerivanja i uništavanja snaga NDH, okupacijskih snaga Trećeg Reicha i ostalih osovinskih saveznika.
Izvedena je krajem travnja i početkom svibnja 1945. godine sa zadatkom da se zauzimanja Karlovca i omogući Drugoj armiji nastupanje prema sjeverozapadu i Zagrebu.
Tijek operacije
U završnim operacijama, poslije forsiranja reke Une, jedinice Druge armije izbile su krajem travnja 1945. godine južno i jugozapadno od Karlovca. Tada je Štab Druge armije formirao Karlovačku grupu divizija, u kojoj su na nalazile Treća, Četvrta, Deseta i 34. divizija, koja je pridružena iz Četvrtog korpusa JA.
Pred Karlovačkom grupom divizija branila se 104. njemačka divizija, Druga i Četvrta policijska pukovnija, Prva bojna 20. lovačke pukovnije, 96. pionirska bojna i manje snage ustaša. Napadom između rijeka Mrežnice i Korane, 30. travnja, Četvrta divizija potisnula je dijelove 104. divizije, a 1. svibnja prešle su u opći napad i ostale snage Karlovačke grupe divizija. U dvodnevnim borbama, kršeći otpor neprijatelja na uzastopno organiziranim položajima, posebice između rijeka Dobre i Korane, jedinice Karlovačke grupe divizija izbile su pred liniju Brođani, Ladvenjak, Duga Resa, Novigrad na Dobri, Netretić. Noću, sa 2. na 3. svibnja produžile su napad na cijeloj bojišnici i 3. svibnja, poslije žestokih borbi, ovladale linijom neprijateljeve obrane.
Krajem dana, krilne divizije obuhvatile su Karlovac. Istočno, Deseta divizija kod Brođana forsirala je Kupu i formirala mostobran, a na zapadu i sjeveru 34. divizija izbila je na Kupu sjeverno od ušća Dobre, napala Ozalj i zauzela ga sutradan. U međuvremenu, Četvrta divizija napredovala je uz teške borbe, i tek noću 5. svibnja, poslije nekoliko juriša, uspjela je odbaciti neprijatelja sa linije Turanjska brda, Vinica, Mrežnica u Karlovac.
Poslije izvršenih priprema, noću sa 5. na 6. svibnja, Četvrta i dijelovi Treće i Desete divizije, izvršili su napad na Karlovac. Do jutra su neprijateljske snage u oštrim uličnim borbama bile odbačene u sjeverni dio grada. Da bi osigurao sigurnu odstupnicu ka Zagrebu, odnosno Samoboru, neprijatelj je odbio napade Desete i 34. divizije s istoka, odnosno zapada na komunikaciju Karlovac-Zagreb. Istog dana na pravcu Vukomeričke gorice-Samoborska gora, 23. divizija napala je kod Klinča Sela one neprijateljske dijelove, koji su napuštali područje Karlovca. Noću sa 6. na 7. svibnja, ostale neprijateljske snage napustile su područje Karlovca, dok su njegovi dijelovi u sjevernom dijelu grada iste noći bili uništeni, a Karlovac oslobođen.
Ostalo
Po ulasku partizana u Karlovac početkom 1945., formiran je logor za ratne zarobljenike i civile na Dubovcu. Mnogi su ubijeni i bačeni u masovne grobnice. Iz tog logora dio zarobljenika stočnim vagonima odvezen je na lokaciju Međuvođe - Lužnjak kod rječice Globornice, gdje su nakon izlaska iz vagona likvidirani i bačeni u jame. Smaknuća su obavljana i na području Sjeničaka, u šumi Muljci. 77 osoba je sa šireg područja Ozlja, Ribnika, Vivodine, Krašića i Jaškova dovedeno u svibnju i lipnju 1945. u logor Dubovac, gdje im se gubi svaki trag. Veći broj civila iste godine likvidiran je na području Banskog Kovačevca i Desni Štefanki. Ožujka 2001. Vlada RH Ivice Račana odlučila je istražiti ratne i poratne zločini iz tog razdoblja na ovom području.[1]
Bilješke
- ↑ Boris Gruden, Silvana Perica: Pri kraju istraga zločina partizana u Karlovcu Večernji list. 3. veljače 2004. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
Literatura
- Enciklopedija Jugoslavije (peti svezak). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1962. godina.
- Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN, Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962.
- Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45, Musterschmidt-Verlag Göttingen (Gebundene Ausgabe - 1970).
- Erich Schmidt-Richberg: DER ENDKAMPF AUF DEM BALKAN, Vowinckel (Gebundene Ausgabe - 1955).
- Vojni istorijski institut: ZAVRŠNE OPERACIJE ZA OSLOBOĐENjE JUGOSLAVIJE 1944-45, Beograd 1957.
- Oslobodilački rat naroda Jugoslavije, 2, prepravljeno i dopunjeno izdanje, knjiga 2 - Vojnoistorijski institut, Beograd 1963, strane 628-630.
- Milovan Dželebdžić: DRUGA JUGOSLOVENSKA ARMIJA, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1989.
- Dušan Baić: ČETVRTI KORPUS NOV JUGOSLAVIJE, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1990.
- Radovan Vukanović: RATNI PUT TREĆE DIVIZIJE, Vojnoizdavački zavod centar, Beograd 1970.
- Drago Karasijević: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU DIVIZIJA, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1988.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||