Josip Jurčević
| Josip Jurčević | |
|---|---|
| Josip Jurčević Josip Jurčević 2008. godine u Zagrebu | |
| Rođenje | 1951., Studenci kod Imotskog, Hrvatska |
| Zanimanje | profesor, povjesničar |
Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.), hrvatski je povjesničar. Znanstveni je suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar [1] i profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Životopis
Josip Jurčević rođen je u Studencima kod Imotskoga, 1951. godine. Još u djetinjstvu je sa roditeljima doselio u Zagreb.[2] Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu.
Na Filozofskom fakultetu 1975. godine diplomirao je studij povijesti i filozofije. Magistrirao na istom fakultetu 1996. godine s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao je 2000. godine s temom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.[3]
Tijekom Hrvatskog proljeća 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalni posao te je radio na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama, te turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu, a od 1981. godine bavio se raznim obrtima i primijenjenom umjetnošću.
Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnom predstavljanju poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika.
Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991.-1992., dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a.[4] Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske.
- Znanstvena djelatnost
Od 1997. godine djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.
U časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, Domovinski rat te hrvatsko iseljeništvo. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i bio voditelj više projekata. Sudjelovao je i u izradi nekoliko dokumentarnih filmova. Piše feljtone i stručne novinske članke.
- Politička djelatnost
Na predsjedničkim izborima 2009. godine Josip Jurčević se je kandidirao kao neovisan kandidat i osvojio 2,74 % glasova. U početku je bio član političkoga pokreta Hrast, ali se je pridružio stranačkoj koaliciji Savez za Hrvatsku na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. te je bio nositelj liste HDS-a.
Od 2004. godine član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Od 2016. godine angažiran je kao savjetnik u Ministarstvu branitelja.
- Ostalo
Član je Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, udruge koje se brine o hrvatskomu kulturnom nasljeđu. U toj udruzi nosi ime Zmaj od Zavelima, koje je dobio po imenu planine Zavelim, koja se nalazi nedaleko njegova rodnog mjesta. Oženjen je i otac sedmero djece.[5]
Djela
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Josip Jurčević (bibliografija)Značajnije Jurčevićeve knjige su:
- Nastanak jasenovačkog mita: problemi proučavanja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske (2005.) ISBN 953668201X[6][7]
- Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima (2005.) ISBN 9539504309[8][9]
- Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj (2006.) ISBN 9537379000[10]
- Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. - 1995. (2009.) ISBN 9789539504333[11]
- Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina (2012.) ISBN 9789539504357[12]
- Slučaj Perković: spašavanje zločinačke budućnosti (2013.) ISBN 9789539504364[13][14]
- Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj (2015.) ISBN 9789539504371[15]
- Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva (2017.) ISBN 9789539504395
Nagrade
- 2014.: Nagrada "Ljubica Štefan", za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad i posebno za knjigu Slučaj Perković - spašavanje zločinačke budućnosti.
- 2017.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva[16]
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ Josip Jurčević, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, www.pilar.hr
- ↑ Josip Križić, Razgovor s prof. dr. Josipom Jurčevićem, Raskrižje - hrvatski katolički portal, www.raskrizje.com, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Josip Jurčević, Hrvatski studiji, www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Biografija predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića, Večernji list, www.vecernji.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Pet fakulteta, sedmero djece i jedan bicikl, Gloria, www.gloria.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Dražen Živić, Predavanje "Nastanak jasenovačkog mita", Društvena istraživanja, Vol.10 No.4-5 (54-55), listopad 2001.
- ↑ Holm Sundhaussen, Osvrt na njemačko izdanje Jurčevićeve knjige "Nastanak jasenovačkog mita", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.41 No.1, studeni 2009.
- ↑ Josip Jurčević, Uvod, Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, www.mvinfo.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Tihomir Nuić, Knjiga o Bleiburgu, croatia.ch, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Marija Jurišić, Komunizam je najveća pošast, Katolički tjednik, www.katolicki-tjednik.com
- ↑ Miljenko Stojić, Josip Jurčević, Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995., www.miljenko.info
- ↑ Davor Dijanović, Josip Jurčević: Komunizam je najzločinačkija ideologija u povijesti, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
- ↑ Davor Dijanović, Josip Jurčević: Zločinačke strukture preko Perkovića spašavaju svoju budućnost, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
- ↑ Miljenko Stojić, Čiji su naši, www.miljenko.info
- ↑ Željko Sakić, Dr. Josip Jurčević: Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj, narod.hr
- ↑ Antonija Tomičić, Priče o sudbinama samozatajnih branitelja, glashrvatske.hrt.hr, 25. rujna 2017., pristupljeno 2. listopada 2017.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Razgovor s Josipom Jurčevićem i Tvrtkom Jakovinom, Zarez, 210/2007., www.zarez.hr
- Josip Jurčević, Zašto nam treba registar agresora, Vijenac 557/2015., www.matica.hr
- josipjurcevic.blogspot.com