Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko pravocrtno gibanje ili jednoliko gibanje po pravcu je gibanje tijela bez ubrzanja ili akceleracije. Tijelo se giba uvijek istom brzinom i tijekom čitavog puta prevaljuje uvijek jednake duljine. [1]
Jednadžba za brzinu tijela tijekom jednolikog pravocrtnog gibanja je:
- Obrada nije uspjela. (MathML sa SVG ili PNG za rezervu (preporučljivo za moderne preglednike i alate za pristupačnost): Invalid response ("Math extension cannot connect to Restbase.") from server "https://wikimedia.org/api/rest_v1/":): {\displaystyle v = { s\over t} }
Pomnožimo li jednadžbu s nazivnikom dobijemo da je prijeđeni put:
- Obrada nije uspjela. (MathML sa SVG ili PNG za rezervu (preporučljivo za moderne preglednike i alate za pristupačnost): Invalid response ("Math extension cannot connect to Restbase.") from server "https://wikimedia.org/api/rest_v1/":): {\displaystyle s = v \cdot t }
Uz to jednadžba za vrijeme glasi:
- Obrada nije uspjela. (MathML sa SVG ili PNG za rezervu (preporučljivo za moderne preglednike i alate za pristupačnost): Invalid response ("Math extension cannot connect to Restbase.") from server "https://wikimedia.org/api/rest_v1/":): {\displaystyle t = { s\over v} }
Jednadžba za s se može zaključiti i iz prikaza v-t grafa jednolikog gibanja, gdje dobijemo lik pravokutnika ili kvadrata nakon prikazivanja dobivenih vrijednosti v u odnosu na t. Budući da se površina tih geometrijskih likova prikazuje umnoškom njihovih suprotnih stranica, tako i ovdje za traženi s možemo pomnožiti stranice v i t.
Jednadžba za v dobije se iz s-t grafa, gdje se dobije lik trokuta, pa se tako i ta jednadžba zaključi.
- Pravac u s-t dijagramu je je ravan što prikazuje da tijelo prevaljuje jednake puteve. Što je pravac nagnutiji na ordinatnu y os, brzina tijela je veća jer tijelo brže prevaljuje veće puteve.
- Pravac u v-t dijagramu je zapravo ravna crta što pokazuje da je brzina uvijek jednaka.
Izvori
- ↑ Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.