Jakotina (rijeka)
 |
Ovaj članak zahtjeva provjeru i čišćenje vanjskih poveznica. Popis vanjskih poveznica treba preurediti u skladu s pravilima na stranici Wikipedija:Vanjske poveznice. |
|
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
| Duljina | 20 km |
| Nadm. visina izvora | 1050 m |
| Izvor | Obronci Čemernice |
| Ušće | Kotor-Varoš |
| Države | BiH |
| Gradovi | Kotor-Varoš |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Vrbanju |
Jakotina je lijeva pritoka Vrbanje, u koju se ulijeva u Kotor Varošu.
Vodotok
Jakotina izvire na sjeveroistočnim padinama Čemernice, iznad sela Kostići i ceste Banjaluka – Skender Vakuf.[1][2][3] Ušće joj je u Kotor Varošu, stotinjak metara nizvodno od stare čaršije.
Nakon međurječja s Cvrckom (također pritokom Vrbanje) i pritokama Ugra, silazi u relativno dubok kraći kanjon (dubok oko 300 m) – sve do ušća njene jedine (desne) pritoke Grabačovce. Pri samom ulazu u Kotor Varoš, slijede jedan manji i veliki vodopad (Bobas, visok oko 7 m) [4]. Na desnoj litici iznad vodopada je i šire poznati istoimeni izvor (točak), za koji se od davnina vežu različita narodna vjerovanja. Iznad Bobasa, na lijevoj strmoj padini, nalaze se ostaci zidina srednjovjekovnog grada Kotor Varoš. Nakon 2. svjetskog rata ostali su očuvani ostaci kule (sa zvonom promjera 5 m), tamnica i stepenište koje ih povezuje.
Ovu rijeku prati lokalni put Kotor Varoš – Skender Vakuf, koji izlazi na komunikacije za Travnik (alternativno preko Ilomske ili Ugra) i Banju Luku.
Povijesni kontekst
Nakon 2. svjetskog rata, iznad Bobasa su bili očuvani ostaci kule (sa zvonom promjera 5 m), tamnica i stepenište koje ih povezuje.[5]
Jakotina na Bobasu razdvaja kvartove Kotor (pretežno bošnjački) i Čepak (sa Podbarnicana; pretežno hrvatski). To stanovništvo je, uz ostale Bošnjake i Hrvate kotorvaroške općine, 1992. godine protjerano ili poubijano, kao i ono iz hrvatskih sela Viševice, Sokoline, Zagrađe i ostalih okolnih nesrpskih naselja. Uzvodno od ušća Jakotine (do Kruševa Brda i nizvodno – sve do ušća Vrbanje u Vrbas, u ratu u BiH (1992. – 1995.) , u slivu Vrbanje su gotovo sva bošnjačka i hrvatska naselja ekstremno devastirana, a lokalno stanovništvo protjerivano i ubijano. [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13]
Poveznice
Izvori
- ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće "Sejtarija", Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
- ↑ Pictures of Kotor-Varos
- ↑ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
- ↑ Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
- ↑ The Stabilisation Force (SFOR) Mission
- ↑ EUFOR-SFOR
- ↑ Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
- ↑ ICTY Radislav Brđanin
- ↑ Iskaz KOTOR VAROS - BOGR001. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2015.. http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001 Pristupljeno 7. lipnja 2014.
- ↑ Iskaz KOTOR VAROŠ - KV018. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2015.. http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018 Pristupljeno 7. lipnja 2014.
- ↑ Odiseja i stradanja Muslimana iz sela Hrvaćani