Granica Iraka i Saudijske Arabije duga je 811 km i proteže se od tromeđe s Jordanom na zapadu do tromeđe s Kuvajtom na istoku.
Opis
Granica započinje na zapadu, na tromeđi s Jordanom, a sastoji se od šest ravnih linija široko orijentiranih u smjeru jugoistoka, koje završavaju na tromeđi s Kuvajtom na Wadi Al-Batinu.
Povijest
Povijesno gledano nije postojala jasno definirana granica u ovom dijelu Arapskog poluotoka; na početku 20. stoljeća Osmansko carstvo kontroliralo je ono što je danas Irak, s područjima južnije koja su se sastojala od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih su najistaknutiji bili Emirat Nedžd i Hasa kojima je vladala obitelj al-Saud.[1]
Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je ukloniti Osmanlije s većine Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920.[2] U međuvremenu je Ibn Saud uspio znatno proširiti svoje domene, na kraju proglasivši Kraljevinu Saudijsku Arabiju 1932.
U prosincu 1922. Percy Cox, britanski visoki povjerenik u Iraku, sastao se s ibn Saudom i potpisao protokol iz Uqaira, kojim su finalizirane granice Saudijske Arabije s Kuvajtom i Irakom.[2] Tako stvorena granica malo se razlikovala od moderne granice, sa saudijskim "kinkom" u dijelu srednjeg juga. Također je stvorila iračko-saudijsku neutralnu zonu, odmah zapadno od Kuvajta. Ova je granica potvrđena Bahranskim sporazumom iz studenog 1925.
Izvori
- ↑ Madawi Al-Rasheed. A History of Saudi Arabia. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.
- ↑ 2,0 2,1 International Boundary Study No. 111 – Iraq-Saudi Arabia Boundary, 1. lipanj 1971., https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS111.pdf, pristupljeno 2. travanj 2020.
| |||||
| |||||