Iračko-saudijska granica

Zemljovid Iraka, Saudijska Arabija je na jugoistoku

Granica Iraka i Saudijske Arabije duga je 811 km i proteže se od tromeđe s Jordanom na zapadu do tromeđe s Kuvajtom na istoku.

Opis

Granica započinje na zapadu, na tromeđi s Jordanom, a sastoji se od šest ravnih linija široko orijentiranih u smjeru jugoistoka, koje završavaju na tromeđi s Kuvajtom na Wadi Al-Batinu.

Povijest

Iračko-saudijska granica do 1991.

Povijesno gledano nije postojala jasno definirana granica u ovom dijelu Arapskog poluotoka; na početku 20. stoljeća Osmansko carstvo kontroliralo je ono što je danas Irak, s područjima južnije koja su se sastojala od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih su najistaknutiji bili Emirat Nedžd i Hasa kojima je vladala obitelj al-Saud.

Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je ukloniti Osmanlije s većine Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920. U međuvremenu je Ibn Saud uspio znatno proširiti svoje domene, na kraju proglasivši Kraljevinu Saudijsku Arabiju 1932.

U prosincu 1922. Percy Cox, britanski visoki povjerenik u Iraku, sastao se s ibn Saudom i potpisao protokol iz Uqaira, kojim su finalizirane granice Saudijske Arabije s Kuvajtom i Irakom. Tako stvorena granica malo se razlikovala od moderne granice, sa saudijskim "kinkom" u dijelu srednjeg juga. Također je stvorila iračko-saudijsku neutralnu zonu, odmah zapadno od Kuvajta. Ova je granica potvrđena Bahranskim sporazumom iz studenog 1925.