Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Omansko-saudijska granica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Zemljovid Omana, sa Saudijskom Arabijom na zapadu

Granica Omana i Saudijske Arabije duga je 658 km i 409 m i proteže se od tromeđe s Ujedinjenim Arapskim Emiratima na sjeveru do tromeđe s Jemenom na jugozapadu.[1]

Opis

Granica započinje na sjeveru na tromeđi s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sastoji se od tri ravne crte: prva je orijentirana SZ-JI (91 km i 57 m), druga SI-JZ (233 km i 145 m), a treća SI-JZ (334 km i 207 m), nakon čega završavaju na tromeđi s Jemenom. Granica su potpunosti prolazi neplodnom pustinjom Rub 'al Khali ili "praznom četvrti" Arabije.[2] Područje živog pijeska Umm al Samim također leži na granici, na prvom 'zavoju' na sjeveru.[3]

Povijest

Zemljovid Omana iz 1979. pokazuje granicu sa Saudijskom Arabijom kao nedefiniranu.

Povijesno gledano nije postojala jasno definirana granica u ovom dijelu arapskog poluotoka; na početku 20. stoljeća Osmansko carstvo kontrolira zapadnu obalu, a Britanija istok i jug (kojime vlada neizravno preko lokalnih šeika i emira), a unutrašnjost se sastoji od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih je najistaknutiji Emirat Nedžd i Hasa pod vlašću obitelj al-Saud.[4] Britanija i Osmansko carstvo teoretski su podijelili svoja područja utjecaja u Arabiji putem takozvanih ' Plavih ' i ' Ljubičastih linija ' 1913.–14., no ti su ugovori postali ništavni nakon raspada Osmanskog Carstva nakon Prvog svjetskog Rata.[5][6]

Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, uz britansku pomoć, uspjela ukloniti Osmanlije s većeg dijela Bliskog istoka. U razdoblju nakon toga Ibn Saud je uspio znatno proširiti svoje kraljevstvo, proglasivši na kraju Kraljevinu Saudijsku Arabiju 1932. Ibn Saud je odbio priznati anglo-osmanske linije podjele poluotoka, te je počeo polagati pravo na velike dijelove istočnog arapskog zaleđa (takozvana "linija Hamza").[7]

Britanski su se dužnosnici 25. studenoga 1935. susreli s Ibn Saudom i pokušali dogovoriti granicu između novog kraljevstva i njegovih obalnih protektorata, uključujući Oman, kojim je vladao neovisni sultan pod jakim britanskim utjecajem.[8][7] Međutim, konferencija se pokazala neuspješnom, a pitanje je ostalo neriješeno.[9][10] Godine 1955., nakon pokušaja Saudijske Arabije da uspostavi kontrolu nad oazom Buraimi na granici između Omana i UAE, Britanija je izjavila da će od sada jednostrano koristiti malo modificiranu verziju 'linije iz Rijada' iz 1935. godine.[11]

Nakon razgovora održanih 1989. godine, 21. ožujka 1990. godine potpisan je granični sporazum između saudijskog kralja Fahda i sultana Qaboosa u Hafr al-Batinu, a ratificiran je u svibnju 1991.[7][11] Ovim je sporazumom finalizirana granica na modificiranoj liniji iz Rijada 1955. godine.[11] Zatim je uslijedilo razgraničenje na terenu uz pomoć njemačke tvrtke za zračne fotografije Hansa Luftbild, koje je dovršeno 1995.[7]

Granični prijelazi

Prvi službeni granični prijelaz, Ramlat Khaliya u krajnjem sjevernom dijelu granice, otvoren je 2006.[12]

Izvori

  1. CIA World Factbook – Oman, https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/oman/, pristupljeno 30. ožujak 2020. 
  2. Clark, Arthur (lipanj 1989). Amdt, Robert. ed. "Lakes of the Rub' al-Khali". Saudi Aramco World 40 (3): 28–33. ISSN 0003-7567. http://www.saudiaramcoworld.com/issue/198903/lakes.of.the.rub.al-khali.htm Pristupljeno 22. kolovoz 2010. 
  3. Rabi, Uzi (2006). The Emergence of States in a Tribal Society: Oman Under Saʻid Bin Taymur, 1932-1970. Sussex Academic Press. str. 235. ISBN 9781845190804. https://books.google.com/books?id=jgq3pS9qJgkC&pg=PA235 Pristupljeno 14. travanj 2013. 
  4. Madawi Al-Rasheed. A History of Saudi Arabia. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.
  5. Briton Cooper Busch, Britain and the Persian Gulf, 1894-1914 (Berkeley: University of California Press,1967), 308, and 319.
  6. Richard Schofield (31. ožujak 1999.), Negotiating the Saudi-Yemeni international boundary, Al-Bab, https://al-bab.com/negotiating-saudi-yemeni-international-boundary, pristupljeno 30. ožujak 2020. 
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 Dr. Said Bin Mohammed Bin Said Al-Hashmi (srpanj 2016). "THE SULTANATE OF OMAN AND THE KINGDOM OF SAUDI ARABIA IN 1990 (A HISTORICAL VIEW)". International Journal of Liberal Arts and Social Science Vol. 4 No. 5. https://ijlass.org/data/frontImages/gallery/Vol._4_No._5/13._98-108.pdf Pristupljeno 30. ožujak 2020. 
  8. J E Peterson, Historical Dictionary of Saudi Arabia, Scarecrow Press, USA, 2020, p. 225
  9. Quentin., Morton, Michael (2013). Buraimi : the Struggle for Power, Influence and Oil in Arabia.. London: I.B. Tauris. ISBN 9780857722676. OCLC 858974407 
  10. Clive., Leatherdale (1983). Britain and Saudi Arabia, 1925-1939 : the Imperial Oasis. London, England: F. Cass. ISBN 9780714632209. OCLC 10877465 
  11. 11,0 11,1 11,2 "Arabian Boundary Disputes - Cambridge Archive Editions". Inačica izvorne stranice arhivirana 23. travanj 2008.. http://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=34 Pristupljeno 21. siječanj 2017. 
  12. P. K. Abdul Ghafour (4. prosinac 2006.). "Saudi–Oman Border Entry Point Agreed". Arab News. http://www.arabnews.com/?page=1&section=0&article=89510&d=4&m=12&y=2006 Pristupljeno 7. travanj 2020.