Iračko-sirijska granica
Iračko-sirijska granica je granica između Sirije i Iraka i proteže se u ukupnoj dužini od 599 km preko Gornje Mezopotamije i sirijske pustinje, od tromeđe s Jordanom na jugozapadu do točke s Turskom na sjeveroistoku.[1]
Opis
Granica započinje na zapadu, na tromeđi s Jordanom u točci 33°22′29″N 38°47′37″E / 33.3747°N 38.7936°E, s tim da je početni dio nastavak duge ravne crte koja čini istočni dio jordansko-sirijske granice. Tada se granica pomiče u blizini rijeke Eufrat i graničnog prijelaza Al-Qa'im, nastavljajući prema sjeveru nizom kratkih ravnih linija, a zatim prema sjeveroistoku do rijeke Tigris. Tada Tigris tvori kratki dio granice od 5,5 km do tromeđe s Turskom na ušću rijeke Habura na 37°06′22″N 42°21′26″E / 37.1060°N 42.3572°E.
Povijest
Početkom 20. stoljeća Osmansko Carstvo je nadziralo današnju Siriju i Irak.[2] Tijekom Prvog svjetskog rata, arapski ustanak, podržan od Velike Britanije, imao je za posljedicu uklanjanje Osmanlija s većine Bliskog istoka. Kao rezultat anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot, Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosulom, Bagdadom i Basrom, koje je organizirala u Irački mandat 1920. godine, a Francuska je organizirala mandat nad Sirijom.
U razdoblju 1920. – 1923. Francuska i Britanija potpisale su niz sporazuma, kolektivno poznate kao Sporazum Paulet-Newcombe, koji je stvorio današnje jordansko-sirijske i iračko-sirijske granice, čime je razrađena zona A iz Sporazum Sykes-Picot.[2] Godine 1932., sporazum je finaliziran nakon revizije komisije Lige naroda.[3]
Od početka rata u Iraku 2003., pogranično područje postalo je nestabilno, a od 2011. se pogoršava uslijed građanskog rata u Siriji.[4] Većina pogranične regije s obje strane nekoliko je godina bila dijelom Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), iako je njezin najsjeverniji dio ostao pod nadzorom Kurda, čineći granicu između Rojave i iračkog Kurdistana.[5] Islamska država je u međuvremenu izgubila kontrolu nad granicom, koju danas (2021.) kontroliraju Rojava i sirijska vlada na sirijskoj strani, te regionalna vlada Kurdistana i iračka vlada na iračkoj strani.
Granični prijelazi
Postoje tri službena granična prijelaza između Sirije i Iraka,[6] i jedan improvizirani prijelaz:
- Granični prijelaz Rabia, na cesti Al-Shaddadah-Mosul, najsjeverniji je službeni prijelaz.
- Granični prijelaz Al-Qa'im između Abu Kamala u Siriji i Al-Qa'ima u Iraku. Prijelaz je ponovno otvoren 30. rujna 2019., nakon što je osam godina bio zatvoren zbog sirijskog i iračkog građanskog rata.[7] Od ponovnog otvaranja graničnog prijelaza, milicija Kata'ib Hezbollah, podržana od Irana, skupina koja je dio Narodnih mobilizacijskih jedinica, igra važnu vojnu i sigurnosnu ulogu na iračkoj strani granice.[8][9]
- Granični prijelaz Al Waleed, u Siriji poznat kao al-Tanf, nalazi se u okrugu Ar-Rutba guvernorata Al Anbar, blizu najzapadnije točke Iraka i najsjevernije točke Jordana, u pustinjskoj regiji Badia. Služi kao glavni granični prijelaz na autocesti između Damaska i Bagdada. Kontrolna točka al-Tanf nalazi se na sirijskoj strani granice, u provinciji Homs. S obje strane nalaze se palestinski izbjeglički kampovi: kamp Al-Waleed s iračke i kamp Al Tanf sa sirijske strane. Prijelaz je bio zauzeo ISIL u svibnju 2015. godine, a sirijski pobunjenici su ga pokušali zauzeti u ožujku 2016. godine.[10]
- Granični prijelaz Semalka pontonski je most preko Tigrisa koji je uspostavila regionalna vlada Kurdistana tijekom sirijskog građanskog rata oko 1 km nizvodno od iračko-sirijsko-turske tromeđe, i sjeverno od Faysh Khabura u Iraku.[11][12]
Vidi također
Izvori
- ↑ CIA World Factbook - Syria, https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sy.html, pristupljeno 3. travnja 2020.
- ↑ 2,0 2,1 International Boundary Study No. 100 – Iraq-Syria Boundary, 15. svibnja 1970., https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS100.pdf, pristupljeno 3. travnja 2020.
- ↑ Report of the Commission entrusted by the Council with the Study of the FRONTIER BETWEEN SYRIA AND IRAQ, League of Nations/United Nations, 10. rujna 1932., https://biblio-archive.unog.ch/Dateien/CouncilMSD/C-578-M-285-1932-VI_EN.pdf, pristupljeno 5. travnja 2020.
- ↑ The Transformation of the Iraqi-Syrian Border: From a National to a Regional Frontier, Carnegie Middle East Center, 31. ožujka 2020., https://carnegie-mec.org/2020/03/31/transformation-of-iraqi-syrian-border-from-national-to-regional-frontier-pub-81396, pristupljeno 5. travnja 2020.
- ↑ Al-Tamimi, Aymenn Jawad (26. rujna 2018.). "Islamic State Shifts From Provinces and Governance to Global Insurgency". Global Observatory. http://www.aymennjawad.org/21646/islamic-state-shifts-from-provinces Pristupljeno 30. listopada 2018.
- ↑ "Syrian border crossings". mapaction.org. rujna 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. listopada 2016.. http://www.mapaction.org/component/mapcat/download/2965.html?fmt=pdf Pristupljeno 11. kolovoza 2016.
- ↑ "Iraq reopens Syria crossing in win for mutual ally Iran". Reuters. 30. rujna 2019.. https://www.reuters.com/article/us-iraq-syria-border/iraq-reopens-syria-crossing-in-win-for-mutual-ally-iran-idUSKBN1WF1G1
- ↑ Rees, Sebastian. (26 September 2019). Iran's Trojan Army: How Iranian Militia Have Merged with Iraq's Popular Mobilisation Forces Retrieved 30 September 2019.
- ↑ Frantzman, Seth J. (30 September 2019). Sensitive and Strategic Border Crossing between Iraq-Syria Opens. Retrieved 30 September 2019.
- ↑ "Iraqi forces remove Islamic State fighters from vicinity of U.S. base in Syria". Reuters. https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-iraq-syria-idUSKBN19807Y Pristupljeno 17. lipnja 2017.
- ↑ "US welcomes opening of border between Rojava and Iraqi Kurdistan". ARA News. 10. lipnja 2016.. http://aranews.net/2016/06/us-welcomes-opening-border-rojava-iraqi-kurdistan/ Pristupljeno 10. lipnja 2016.
- ↑ "Business booming in Rojava after outlet opened with Kurdistan Region". Kurdistan24. 22. travnja 2017.. http://www.kurdistan24.net/en/economy/1b332ce0-5791-4ca1-9bc1-1603fb830879/Business-booming-in-Rojava-after-outlet-opened-with-Kurdistan-Region
Vanjske poveznice
- Kathy Gilsinan, The Many Ways to Map the Islamic 'State', The Atlantic, 27 August 2014.
| |||||
| |||||