Ijekavski govor
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika. On je ujedno i dominantni ali ne i jedini refleks hrvatskoga standardnog jezika (mlijeko, lijepo, bijelo ; ali gdje, živio, mio, nisam selo, vrelo).
U ovom refleksu staroslavenski glas jat izražen je kao (i)je. Osim u hrvatskom jeziku (i)jekavski jat se pojavljuje i u drugim slavenskim jezicima ili je zastupljen samo u pojedinim njihovim narječjima.
Ijekavica i ikavica
Riječi se s ikavice vraćaju na ijekavicu tako što se prefiks ije ili je doda ispred akcentiranog vokala. U zavisnosti od toga da li je akcentirani vokal dug ili kratak, dodaje se samo ije, odnosno je. Primerice, mliko (dugi) -> mlijeko. Pisma (kratki) -> pjesma.
Rasprostranjenost
Hrvatski ijekavski govori rasprostiru se po znatnom dijelu Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
- Hrvatski (i)jekavski govori štokavskog narječja rasprostiru se kroz čitavo dubrovačko primorje, u južnoj Hercegovini ijekavskim jatom služe se i Hrvati Stolca, Ravnog, Neuma, Konjica te na prostoru srednje Bosne (Kiseljak, Kreševo, Vareš, Žepče, Usora, Sol, Brčko i Hrvati Sarajeva). Hrvati sa područja Slunja, Rakovice, dijelom Banovine (Glina, Topusko, Petrinja, Hrvatska Kostajnica, Pounje te na prostoru zapadne Slavonije (Đulovac, Voćin, Pakrac, Lipik, Daruvar, Grubišno Polje, Hercegovac i dalje prema Bjelovaru), potom ijekavski govori srednje Slavonije od Virovitice i Slatine do gradova Osijeka i Vinkovaca, zatim Žumberak i ponešto u Gorskom Kotaru.
S time da se ovdje razlikuju 2 refleska jata, jekavski u dugim i kratkim slogovima na većini opisanog teritorija, te (i)jekavski u Dubrovnik i u Bosni istočno od istoimene rijeke.
- Hrvatski (i)jekavski govori čakavskoga narječja rasprostiru se među južnočakavskim govorima u lastovskom dijalektu (otok Lastovo sa okolnim otočjem te dijelovi poluotoka Pelješca (Janjina...)).
- Hrvati kajkavskog narječja također se služe (i)jekavskim refleksom jata i to uglavnom u arhaičnoj kajkavici središnjih dijelova Hrvatskoga Zagorja[nedostaje izvor], ali samo u dugim slogovima, tako da se može pričati o (ij)ekavskim govorima, gdje je e zatvoreno e, odnosno originalni jat.
Povezani članci
Nedovršeni članak Ijekavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.