| Hrvatsko čipkarstvo | |
|---|---|
 UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Hrvatska
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2009. |
| ID: | 00245 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Hrvatsko čipkarstvo je hrvatska kulturna baština čipkarstva, vještina izrade čipke šivanjem iglom i preplitanjem pomoću batića. Razlika između čipkarstva europskih zemalja i onog na prostoru naše zemlje su njezini stvaratelji. U Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva, dok se u Hrvatskoj njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama. One čipku izrađuju za potrebe tradicijske odjeće i posoblja[1]. Hrvatsko čipkarstvo je kao nematerijalna svjetska baština upisano na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2009. godine.
Povijest
_-_svetomarska_%C4%8Dipka.jpg)
Razvitak čipkarstva u Hrvatskoj imao je nešto drugačiji slijed nego u ostalom dijelu Europe. Iako početkom vezano uz svećenstvo i plemićki stalež, čipkarstvo do nas tradicijskom predajom i materijalnim ostacima dolazi kao dio etnografske baštine, vezano uz seosku populaciju. Nalazimo ga kao dio tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u okviru autarhične seoske proizvodnje, a namijenjeno je bilo prvenstveno ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja.
Na takvim tradicijama u pojedinim se regijama, odnosno lokalitetima, u okviru crkvenih ili društvenih institucija osnivaju tečajevi, škole i/ili radionice u kojima izrada čipke često poprima oblik obrtničke proizvodnje i služi u komercijalne svrhe.
Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije je djelovanje nastavak duge tradicije. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave.
Tradicija čipkarstva postoji i u međimurskom selu Sveta Marija u kojem se izrađuje Svetomarska čipka. U Hrvatskoj se još čipka radi u Bjelovaru, Ozlju (Trg), Križevcima, Vinkovcima[2] i dr. U Krašiću kod Sikirevaca se radu čipka tating ili knoting, koja se radi još od 14. stoljeća. Sunčana čipka iz Udruge Sikirevački motivi, rješenjem Ministarstva kulture iz 2012. godine zaštićeno je kulturno nematerijalno dobro RH. U Sikirevcima se održava i Međunarodna izložba čipke.[3]
U Hrvata je izrada čipke razvijena i izvan Hrvatske, u mjestima poput Dobrote u Boki kotorskoj u Crnoj Gori.
Čipka na iglu - Pag
Podrobniji članak o temi: Paška čipkaNa platnenim dijelovima folklorne odjeće susreće se ukras izveden bodom šivane čipke u obliku prvotne retičele (retičela = mrežica). Nastaje u kvadratnom prostoru urezanom u platnu i rađen je bez nacrtanih predložaka. Početkom 20. stoljeća, intenzitet izrade nošnje opada, no osnivanjem Čipkarske škole vještina šivanja čipke koristi se za izradu samostalnih ukrasnih predmeta namijenjenih građanskom društvu. Oni sadrže motive preuzete s folklornog tekstila, koji do kraja ostaju u strogoj početnoj, renesansnoj geometrizaciji oblika.
Za tradiciju paške čipke zaslužne su paške časne sestre benediktinke (benediktinke samostana sv. Margite) koje su vještinu šivanja prenosile mladim ženama. One su također zaslužne za razvoj čipkarstva na otoku Hvaru.[4]
Čipka od agave - Hvar
Podrobniji članak o temi: Hvarska čipkaČipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku. Vještina podrijetlom s Kanarskih otoka (Tenerife), u Hvaru je nazočna od polovice 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave. Nakon obrade niti su bijele boje, prilično tanke određene čvrstoće i dužine. Po tehnici rada razlikuje se čipka zvanu tenerifa, zatim tenerifa s mreškanjem i mreškanje na okviru.
Čipka na batiće - Lepoglava
Podrobniji članak o temi: Lepoglavska čipkaVjerojatno su pavlinski svećenici u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće. Prihvaćena je među seoskim stanovništvom prvenstveno za izradu rubnog ukrasa bijele platnene nošnje. Vremenom, izrada čipke organizirana u okviru škola, tečaja i radionica, postaje stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica (slika desno). Tada čipka dobiva i novu namjenu – izrađuju se tabletići, modni detalji, čipka u metraži, a njezina je uporaba vezana isključivo uz građanski društveni sloj.
Čipka na batiće - Sveta Marija
Podrobniji članak o temi: Svetomarska čipkaSvetomarska čipka spada među jednostavnije čipke koje se izrađuju s relativno malo batića. Tradicija t.zv. klepane čipke do 1936. je bila usredotočena na naselja Svetu Mariju, Donji Mihaljevec i Čukovec, a danas je ostala samo u Svetoj Mariji. [5]
Čipka iz Dobrote
Podrobniji članak o temi: Dobrotska čipkaIzrađuje ju se jednom iglom i jednim koncem na lanenom platnu, čupajući potku (tkaninu), a u usnovi radeći uzorak koji čipkarica ima u svojoj glavi.[6]
Istraživali su ju jedna je od najznačajnijih hrvatskih etnologica Marijana Heneberg Gušić i njen suprug Branimir Gušić, otorinolaringolog, antropogeograf i planinar. Gušić je bavila se njome kao suradnica JAZU, u Odboru za narodni život i običaje. Pomagali su joj pri pretraživanju arhivskih fondova dr Miloš Milošević i don Gracija Ivanović. Najznačajnija zbirka dobrotske čipke se čuva u crkvi Sv. Eustahija u Dobroti, a nju je po suvremenim muzejskim načelima Gušić obradila 1958. godine istaknuvši 54 jedinstvena i iznimna primjerka. Odatle je krenulo da se zbirku zaštiti kao kulturno dobro još 1963. godine.[7][6]
Dobrotska čipka je 2013. proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.[7]
Poveznice
Izvori
- ↑ Hrvatsko čipkarstvo na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske
- ↑ BokaNews: Dobrotska čipka predstavljena na 3. Izložbi čipke u Sikirevcima (Slavonija) . BokaNews. 28. rujna 2019. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
- ↑ BrodPortal: 8. MEĐUNARODNA IZLOŽBA ČIPKE U SIKIREVCIMA: čipka je neprolazna i neprocjenjiva svjetska baština . Brod Portal. 7. listopada 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
- ↑ Michael Jukic: HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatsko čipkarstvo . Hrvatska udruga Benedikt. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
- ↑ Svetomarski ljistek, br. 6, kolovoz 2009., Biserka Poljak: Karakteristike svetomarske čipke, Biserka Poljak: Svetomarske čipkarice str. 7
- ↑ 6,0 6,1 BokaNews: Dobrotska čipka, nematerijalna kulturna baština – kraj ili početak? . BokaNews. 27. ožujka 2016. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
- ↑ 7,0 7,1 BokaNews: Nitima kroz vrijeme – Dobrotska čipka . BokaNews. 1. prosinca 2024. Pristupljeno 8. prosinca 2024.
Vanjske poveznice
- Dani čipke u Lepoglavi 2010.
- Hrvatska čipka video na kultura.hr
- Hrvatska čipka blog
| ||||||||||||||||||||
