_-_svetomarska_%C4%8Dipka.jpg)
Svetomarska čipka vrsta je hrvatske čipke na batiće, koja potječe iz mjesta Sveta Marija u Međimurju. Način izrada svetomarske čipke je nematerijalno kulturno dobro Hrvatske, a izrađuje se iz jedne niti.[1]
Nastanak svetomarske čipke ne zna se točno. Nekada su u tom donjemeđimurskom selu žene izrađivale čipku na batiće, tzv. klepanu čipku, koja je bila poznata i u Podravini i Bilogori.[2] Čipkarstvo je zamrlo tijekom Drugog svjetskog rata zato, jer su žene morale raditi muške poslove.
Svetomarska čipka spada među jednostavnije čipke koje se izrađuju s relativno malo batića -najčešće sa 6 pari, pa sve do 36 pari kod najzahtjevnijih uzoraka. Osnovna karakteristika svetomarske čipke, koja ju čini drugačijom od ostalih, izrada je jednom neprekinutom niti koju drži jedan par batića – dakle konac se ne smije spajati i poželjno je da se nigdje kod pletenja ne potrga.[3] U okviru KUD-a "Ivan Mustač" djeluje čipkarska sekcija.[4]
Rješenjem ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2009. umijeće izrade na području Svete Marije utvrđeno je da ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i nalazi se na popisu zaštićenih kulturnih dobara.[5]
Izvori
- ↑ http://kajkaviana-magica.eu/hr/svetomarska-cipka/ Preuzeto 11. siječnja 2015.
- ↑ http://www.vecernji.hr/sjeverozapadna-hrvatska/cipkarice-se-spore-oko-prava-koristenja-oznake-izvornosti-483140 Preuzeto 11. siječnja 2015.
- ↑ http://www.svetomarska-cipka.hr/90/o-svetomarskoj-cipki/
- ↑ Svetomarski ljistek, br. 6, kolovoz 2009., Biserka Poljak: Karakteristike svetomarske čipke, Biserka Poljak: Svetomarske čipkarice str. 7
- ↑ Svetomarski ljistek, br. 6, kolovoz 2009., Naslovnica, Biserka Poljak: Svetomarske čipkarice str. 7