Hrvatska Boka
Hrvatska Boka Boka | |
---|---|
Katolička crkva | |
Koordinate: 45°21′N 20°49′E / 45.35°N 20.817°E | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Vojvodina |
Okrug | Srednjobanatski okrug |
Općina | Sečanj |
Površina | |
- Ukupna | 79,1 km² |
Visina | 53 m |
Stanovništvo (2002.) | |
- Naselje | 1.734 |
- Naselje gustoća | 22 st./km² |
Poštanski broj | 23254 |
Pozivni broj | 023 |
Registarska oznaka | ZR |
Zemljovid | |
Hrvatska Boka (srpski: Boka, mađarski Bóka) je naselje u Banatu, u Vojvodini, u sastavu općine Sečanj.
Povijest
Odlukom Marije Terezije iz 1778. godine znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum 1801. kojim su oštećeni plemići dobili posjede u Banatu među kojima i Hrvatsku Boku.[1]
Mjesni Hrvati su ovdje doselili iz područja Pokuplja i Turopolja nakon upravne reorganizacije koja je uslijedila nakon oslobađanja velikih područja dobivenih Karlovačkim mirom.Na ovo područje su došli jer im nove vlasti na njihovoj izvornoj zemlji nisu priznavale dotadašnje povlastice. Doselila je ih Zagrebačka biskupija kojoj su do tada pripadali. Budući da je ovo područje dobila kao naknadu za oduzeta imanja, predije, koje su vlasti oduzele i novom državnom upravnom organizacijom dodijelile Vojnoj Krajini, biskupija je svoje podanike preselila ovdje. Motiv je bio što nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup. Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom odlučili su se preseliti u Banat. Preseljavanje je trajalo od 1788. do 1801. godine.[2]. Hrvati iz Boke govore kajkavskim narječjem.[3]
Prema popisu stanovništva iz 1910. godine u naselju je živjelo 2.975 stanovnika od čega 624 Mađara, 620 Hrvata, 261 Nijemac i 1.397 Srba. Prema vjeroispovijesti 1.437 rimokatolika, 37 evangelika i 1.457 pravoslavaca.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u naselju Hrvatska Boka živi 1.734 stanovnika, od čega 1.365 punoljetnih stanovnika sa prosječnom starosti od 41,2 godina (38,2 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 647 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,67.
Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 1.992 stanovnika.
Etnički sastav 2002.[4] | ||
Narod | Stanovnika | % |
Srbi | 994 | 57,32% |
Mađari | 482 | 27,79% |
Hrvati | 83 | 4,78% |
Romi | 47 | 2,71% |
Jugoslaveni | 16 | 0,92% |
Slovaci | 8 | 0,46% |
Makedonci | 7 | 0,40% |
Bugari | 6 | 0,34% |
Slovenci | 5 | 0,28% |
Rumunji | 4 | 0,23% |
ostali | 4 | 0,23% |
nepoznato | 2 | 0,11% |
[5]
Kretanje broja stanovnika
Izvor
- ↑ Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata
- ↑ Hrvatska revija br.4/2008. Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj
- ↑ Govor kajkavaca u Boki. Sociolingvistički aspekt
- ↑ 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku (Arhivirano 2. ožujka 2008.), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9
Vanjske poveznice
|