Ante Messner-Sporšić
Ante Messner-Sporšić (Požega, 31. prosinca 1876. — Zagreb, 17. studenoga 1956.), hrvatski rkt. svećenik, zemljopisac, putopisac, svjetski putnik, kroničar i etnolog. [1]
Životopis
Ante (Antun) Messner Sporšić se je rodio 1876. godine. U rodnom je gradu završio osnovnu školu. Potom je otišao u Zagreb gdje je završio klasičnu gimnaziju i bogosloviju. 1899. se je zaredio za svećenika. Službovao je kao kapelan u Starom Petrovom Selu, Oriovcu, Pakracu i Daruvaru, a u Novoj Gradišci je bio vjeroučitelj. [1]
Od 1914. je bio na ratištu u Srbiji kao član 104. pučko – ustaške brigade, pa 2. vojne bolnice XVI. zbora, 21. brdske brigade, 22. pješačke pukovnije i 1301. vojne bolnice u Bellunu.[1] Messner-Sporšić je poslije bio u Prvome svjetskom ratu vojni svećenik na talijanskom ratištu skoro cijeli rat.[2] Bio je vojni kapelan koji je služio u dalmatinskoj pješačkoj postrojbi Grof Lacy.[3]
Poslije rata je studirao zemljopis i povijest. Zemljopis je doktorirao. Bio je profesorom Klasične gimnazije u Zagrebu sve do 1932. kad se je umirovio. [1]
Za hrvatsku povijest značajan jer je među rijetkim piscima koji su pisali o Sočanskom bojištu. Knjige sjećanja sa Sočanskoga bojišta još su samo Petar Grgec i Mate Blažević. [4]
Pisao je o hrvatskim naseljima u Bačkoj i Banatu, po čemu je bio među prvima koji su sustavnije pisali o njima. Pisao je o imenu Crne Gore suprotstavljajući se srpskim i i crnogorskim auktorima. Messner-Sporšić izvodi ime Crne Gore od "Crvena Gora" odnosno "Crmna Gora", što je dovodio u svezi s dolaskom Hrvata i Crvenom Hrvatskom. [1]
Umro je u Zagrebu.[1]
Djela
Objavio je djela:[5]
- Ljudi i priroda. Utjecaj ljudi na površinu zemlje , 1938.
- Po Italiji i Francuskoj. Putne crtice i opažanja , 1936.
- Po Skandinaviji. Crtice iz Švedske, Norveške i Danske , 1939.
- Od Bukurešta do Ankare. Crtice iz Rumunjske, Bugarske i Turske , 1937.
- Po blizom Orijentu : putne crtice iz Egipta, Palestine, Sirije i Cipra, 1935.
- 1915 - 1918: odlomci iz ratnih spomena , 1934.
- Požeška županija od XIII. stoljeća do 1941., 1941. (ostala u rukopisu)[1]
U Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena objavio je 1931. članak Kolonija hrvatskih plemića u Banatu .[5] Način kako je negativno pisao o bokinskim Hrvatima izazvao je veliko nezadovoljstvo na što su ovi reagirali dopisom[6] Stevan Ilijević.[7] Unatoč svemu tome, Messner-Sporšić je dao najznačajniji prinos poznavanju okolnosti iseljavanja Hrvata iz Pokuplja i Turopolja u Banat krajem 18. st. u radu iz 1931. Kolonija hrvatskih plemića u Banatu , koji je istraživanje izvornih dokumenata (arhiv Zagrebačke nadbiskupije), a drugi rad iz 1934. je prijepis izvješća o Hrvatima u iz 1900. koji je djelo učitelja u hrvatskoj osnovnoj školi Slovaka Karla Kovalika.[6]
Antinim ratnim putem bavio se Filip Hameršak.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Goran Đurđević: Dr. Ante Messner Sporšić, svećenik, profesor i znanstvenik. Svjetski putnik, sudionik i kroničar Prvog svjetskog rata . Zajedništvo, glasilo Požeške biskupije br. 58/2016. str. 23. Požeška biskupija. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ Ante Messner-Sporšić: Odlomci iz ratnih uspomena Mali Istranin br.1, rujna 1934., str. 10. Sveučlište u Puli. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ Zdenko Dundović: Prilog proučavanju uloge hrvatskih vojnih kapelana u austrougarskoj vojsci tijekom Prvog svjetskog rata.DiZBi. Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji, str. 169. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ :Hrvatskim tragovima po Sočanskom bojištu . Hrvatska revija br. 1, 2016. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ 5,0 5,1 Pretraga autor: Messner-Sporšić, Ante . Knjižnice Grada Zagreba. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ 6,0 6,1 .... Riječi. Matica hrvatska, ogranak Sisak. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ Zapisi Stevana Ilijevića iz Boke '. ZKVH. 5. studenoga 2025. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
Literatura
- Tado Oršolić, Dalmatinska pješačka pukovnija „Grof Lacy“ br. 22 u Prvom svjetskom ratu, Zagreb – Zadar: HAZU – Zavod za povijesne znanosti Zadar/Državni arhiv u Zadru, prosinac 2019.