Dio serije članaka o Demografiji HrvataBosne i Hercegovine | |
Prvi popis | Sarajevo | Mostar | |
1879. | 1885. | 1895. | 1910. | |
1921. | 1931. | 1948. | 1953. | |
1961. | 1971. | 1981. | 1991. | |
Katolici 1996. - 2012. | 2013. |
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, bosanskohercegovački Hrvati su činili 17,30 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 755.895.
Hrvati su većinom bili skoncentrirani u:
- područjima koja su bila dio Banovine Hrvatske uz dodatak Jajca
- Plješivičkom području, jugozapadno od Bihaća uz granicu sa Hrvatskom (dio Banovine Hrvatske, područje do 1945. nije bilo dio BiH)
ostalim područjima uz hrvatsku granicu:
- Uništima (većinsko hrvatsko selo kod Bosanskog Grahova)
- par sela kod Bosanske Gradiške
par unutrašnjih enklava:
- u Središnjoj Bosni:
- Žepačko-Šehersko-Komušinskoj enklavi
- Vareško-Sutješkoj enklavi
- Usori
- Kotor-Varošu
- u zapadnoj Bosni:
- Ljubija (kod Prijedora)
- područja sjeverno od Banje Luke
- u prstenu oko Zenice
- u prstenu oko Tuzle
u velikim gradovima
Većina unutrašnjih enklava je ispresjeckana između više općina u kojima Hrvati nisu bili većina (Vareš je očita iznimka), a ni sve općine i gradovi na područjima bivše banovine Hrvatske s obzirom na etničke i administrativne promjene u drugoj Jugoslaviji nisu bile nacionalno homogene.
Tijekom općinskih izbora 1991. u većini općina sa znatnim udjelom Hrvata vlast osvaja Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (jedina općina sa hrvatskom većinom u kojoj nije pobijedio HDZ je bio Vareš, gdje je pobijedila Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine). Prvi znak rata bio je 1. listopada 1991., kada je razoreno hrvatsko selo Ravno, u istočnoj Hercegovini. Zbog odsutnosti središnje vlasti u Sarajevu, kao odgovor na srpske autnomne oblasti i nadolazeću agresiju osnivaju se hrvatske zajednie. Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. studenog 1991., slijedile su Herceg-Bosna 18. studenog 1991., Usora 14. siječnja 1992. i Srednja Bosna 27. siječnja 1992. godine. Osnivanjem Hrvatskog vijeća obrane, 8. travnja 1992. godine, spomenute zajednice se uvezuju u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, kao političku, kulturnu, ekonomsku i teritorijalnu organizaciju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Herceg-Bosna je obuhvatala većinu područja sa značajnim hrvatskim prisustvom (područja Banovine Hrvatske i srednjobosanske enklave), no ona je isključivala većinu područja u Zapadnoj Bosni.