Hasan Kaimija Zrinović
| šejh Hasan Kaimija Zrinović | |
|---|---|
| 220px Turbe šejha Hasana Kaimije u Zvorniku | |
| Rođenje | 1625./1635. |
| Smrt | 1691. |
| Portal o životopisima | |
Šejh Hasan Kaimija Zrinović (Sarajevo, 1625./1635. - Zvornik, 1691.), bošnjački teolog, alhamijado književnik i šejh kadirijskog tarikata. Poznat po protumletačkoj pjesmi Pjesma o osvojenju Kandije[1] i stihovima Nemojte se kladiti, a Hrvate paliti, zato ćete platiti, kad vam ode Kandija.[2] Bio je u europskom dijelu Osmanskog Carstva najpopularnija ličnost svog vremena.[3]
Životopis
Rođen u Sarajevu. Školovao se u Sofiji, gdje je postao derviš i šejh. Vrativši se u rodni grad, postao starješina (šejh) Hadži Sinanove tekije. Sukobio se sa sarajevskim ulemom. Predaja govori da je to bilo što je sudjelovao u pobuni sarajevske sirotinje.[3] 1682./83. muslimanski su seljaci upali u Sarajevo, gdje su udruženi s mještanima ubili kadiju i njegova zamjenika. Radi kažnjavanja počinitelja iz Carigrada je poslan posebni inspektor koji je tim povodom pogubio 12 ljudi, a 56 poslao u zatočeništvo.[4] Zbot toga je tada Kaimija protjeran u Zvornik.[3] Zadnjih deset godina života živio je u Zvorniku gdje je bio imam Namazđah džamije.[4]
Napisao je dvije pjesničke zbirke (Divan i Wâridâta). Jedna je na osmanskom turskom, a druga na bošnjačkom. Kaimijina zbirka Wâridâta svojevrsna je kronologija zbivanja u Dalmaciji sedamnaestog stoljeća. Zbirka primarno govori o Kandijskom ratu.[3] Druga zbirka je protiv pušenja duhana.[4] Vlatko Pavletić uvrstio je Kaimijinu pjesmu O osvojenju Kandije u antološku Zlatnu knjigu hrvatskog pjesništva od početaka do danas.[5] Često Kaimija spominje Zrinske, zbog čega su neki istraživači pretpostavili da je Kaimiji pravo ime Zrinski (odatle Zrinović).[3]
Prema narodnoj predaji iz velikog poštovanja narod mu je odmah poslije smrti podigao mali turbe s desnu stranu puta Zvornik – Kula, od lomljenog kamena, ćerpiča, i drveta, pokriven šindrom. Proširio ga je Šemsi-beg Tuzlić iz Tuzle, a dodatne radove na krovu Bakir-beg Tuzlić.[4]
Izvori
- ↑ Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ HOP portal Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti, 31. kolovoza 2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26. travnja 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 561
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Divič Hifzija Suljkić: Hasan Kaimija i Turbe na Kuli, 13. travnja 2008. (pristupljeno 18. ožujka 2017.)
- ↑ Vlatko Pavletić: Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1970., str. 149