Harold II., kralj Engleske

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Harold Godwinson)
Skoči na:orijentacija, traži
Harold II.
Harold2.jpg
Harold II.
kralj Engleske
Vladavina 5. siječnja 1066. - 14. listopada 1066.
Krunidba 6. siječnja 1066.
Prethodnik Edvard III. Ispovjednik
Nasljednik Edgar II. Ætheling (nikad okrunjen)
Vilim I. Osvajač
Supruga Edita Nježna Labudica
Edita Mercijska
Djeca
S Editom Nježnom Labudicom:
  1. Godwin (1049.)
  2. Edmund (1049.)
  3. Magnus (1051.)
  4. Gytha (1053.)
  5. Gunhilda (1055.)

S Editom Mercijskom:

  1. Harold (1067.)
  2. Ulf (1067.)
Puno ime
Harold II. Godwinson
Dinastija dinastija Godvina
Otac Godwin, grof od Wessexa
Majka Gytha Thorkelsdóttir
Rođenje oko 1022.
Smrt 14. listopada 1066.
Pokop Waltham Abbey, Essex ili Bosham

Harold II. (oko 1020. – 1066.), engleski kralj. Naziva ga se i imenom Harold Godwinson (staroengleski: Harold Gōdwines sunu. Harold Godƿinson). Posljednji je anglosaski kralj Engleske.[1]

Obitelj

Sin je grofa Godwina, najmoćnijeg velikaša za vladavine kralja Edvarda III. Ispovjednika kojeg je naslijedio 1066. i Gythe Thorkelsdóttir, unukom razbaštinjenog švedskog kraljevića Styrbjörna Snažnog i navodnom sestrom Ulfa Torgilssona, danskog jarla, koji je bio zetom Svena I. Rašljobradog te ocem Svena II. Estridsena.

Braća su mu bili Sven, Harold, Tostig, Gyrth i Leofwine, a sestra Edita od Wessexa (1029.–1075.) je postala kraljicom suprugom Edvarda Ispovjednika

Uspon

Budući da mu se sestra udala za kralja, Godvinovog drugog sina, Harold je 1045. postao grofom Istočne Anglije. Kad mu je otac bio u izgonu, pridružio mu se 1051., ali mu je pomogao vratiti položaj godinu kasnije. Kad je Godwin umro 1053., Harold ga je naslijedio kao grof od Wessexa (pokrajine koja je u ono vrijeme pokrivala najjužniju trećinu Engleske). To ga je napravilo najmoćnijom osobom na ljestvici društvenog utjecaja u Engleskoj nakon kralja.

Godine 1058. je Harold također postao i grof od Hereforda. Zamijenio je pokojnog oca. U to vrijeme je žarištem oporbe bio rastući normanski utjecaj u Engleskoj pod obnovljenom monarhijom (1042.–1066.) Edvarda Ispovjednika koji je proveo 35 godina u izgonu u Normandiji. Stekao je slavu u niz pohoda (1062.–1063.) protiv Gruffydda ap Llywelyna od Gwynedda, vladara Walesa. Ovaj sukob je svršio Gruffyddovim porazom i smrću u rukama njegovih vlastitih postrojba 1063. godine.

Tapiserija iz Bayeuxa prikazuje ga kako priseže vojvodi Vilimu da će poduprijeti njegove pretenzije na englesko prijestolje. Na tapiseriji se nalazi tekst HAROLD SACRAMENTUM FECIT WILLELMO DUCI i prikazuje Harolda kako dodiruje dva oltara. Nakon što je Harold umro, Normani su brzo istakli da je time što je bio prihvatio englesku krunu, prekršio prisegu. To je sve dovelo do normanskog osvajanja Engleske, o čemu svjedoči tapiserija iz Bayeuxa te još neki normanski izvori. Kroničar Orderik Vitalis je zabilježio brojne divne Harlodove fizičke osobine i na kraju dodao "ali čemu sve to kad taj čovjek nema časti".

Nedugo potom poginuo je u bitci kod Hastingsa u borbi protiv drugog pretendenta na englesko prijestolje, normandijskog vojvode Vilima.

Iako je Harold II. izgubio prijestolje i život u bitci, ipak je jednim od predaka svih današnjih europskih vladajućih dinastija jer se je njegov kćer Gytha udala za Vladimira II. Monomaha. Potomcisu toga braka u izravnoj muškoj liniji svi ruski vladari do 1610. godine, a po ženskoj sve današnje europske dinastije.

Brakovi

Dvadeset je godina bio oženjen more danico s Editom Nježnom Labudicom, s kojom je imao barem šestero djece. Laici su široko prihvatili njihov brak, dok je svećenstvo smatralo Editu Haroldovom priležnicom. Djecu im se nije smatralo nezakonitom.

Prema Ordericu Vitalisu, Haroldu je bila obećana Adeliza, kći Vilima, vojvode Normandije, kasnijeg Vilima Osvajača. Ipak, brak se nikad nije sklopio.[2]

Izvori

  1. ↑ Moglo bi se smatrati i da je Edgar Ætheling zbilja zadnji anglosaksonski kralj. Edgara je za kralja proglasio Witenagemot, no nikad nije bio okrunjen.
  2. ↑ (engleski) Round, J. H. (1885.). "Adeliza (d 1066?)". Dictionary of National Biography Vol. I. Smith, Elder & Co.. http://www.oxforddnb.com/templates/olddnb.jsp?articleid=164 Pristupljeno 9. studenoga 2009.  Prvo izdanje ovog teksta je dostupno na Wikisourceu na engleskom: "Adeliza (d.1066?)". Dictionary of National Biography, 1885.–1900.​. London: Smith, Elder & Co.
Prethodnik: Kralj Engleske Nasljednik:
Edvard III. Ispovjednik Edgar II.
v • r • u
Engleski vladari
Alfred Veliki • Eduard I. Stariji • Aelfweard • Ethelstan Sjajni • Edmund I. Veličanstveni • Edred • Edwy • Edgar I. Miroljubivi • Eduard II. Mučenik • Ethelred II. Nespremni • Edmund II. Željeznoboki • Sven I. Rašljobradi*† • Knut Veliki*† • Harold I. • Hartaknut* • Eduard III. Ispovjednik • Harold II. • Edgar II. • Vilim I. Osvajač • Vilim II. Riđi • Henrik I. • Stjepan • Matilda • Henrik II. (suvladar Henrik Mladi) • Rikard I. Lavljeg Srca • Ivan bez Zemlje • Henrik III. • Edvard I. Dugonogi • Edvard II. • Eduard III. • Rikard II. • Henrik IV. • Henrik V. • Henrik VI. • Eduard IV. • Eduard V. • Rikard III. • Henrik VII. • Henrik VIII.‡ • Eduard VI.‡ • Jane Grey ‡ • Marija I. Krvava‡ • Elizabeta I.‡ • Jakov I.‡§ • Karlo I.‡§ • Interregnum • Karlo II.‡§ • Jakov II.‡§ • Marija II.‡§ i Vilim III. Oranski‡§ (kao suvladari Marija II. i Vilim III. Oranski) • Ana‡§
Zastava Engleske
* ujedno i vladar Danske • † ujedno i vladar Norveške • ‡ujedno i gospodar Irske • § ujedno i vladar Škotske • ujedno i vladar Francuske•
v • r • u
Britanski vladari
Vladari Kraljevstva Velike Britanije
Vladari Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske
Vladari Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske


Crown of Saint Edward.svgP vip.svg Nedovršeni članak Harold II., kralj Engleske koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Harold_II.,_kralj_Engleske&oldid=417399"