 |
U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava) Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta. |
 |
Ovaj članak ili sekcija izgleda kao reklama. (Rasprava) Pomozite popraviti ovaj članak prema pravilima i smjernicama Wikipedije tako da bude neutralniji. U slučaju očite reklame, dodajte predložak {{bris}} na početak teksta. |
Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) sastavljeno je od uglednih hrvatskih intelektualaca sa svrhom etičkog propitivanja ponašanja pojedinaca i djelovanja nekih institucija. Nastalo je na inicijativu i prijedlog Hrvatskog žrtvoslovnog društva kao njegov ogranak. 2014. godine okupili su se na poticaj nekadašnjeg hrvatskog ministra u Vladi dr. Franje Tuđmana, dr. Zvonimira Šeparovića u Zagrebu. Kao građanska inicijativa bavi se analizom pojava etičkih zastranjivanja istaknutih političara na najvišim političkim razinama i, nakon analize prikupljenih podataka, podizanja etičkih optužbi i donošenja etičkih osuda za nacionalnu veleizdaju.
To nisu optužbe ni osude državnih pravosudnih tijela nego neformalne optužbe i osude koje smjeraju na izražavanje javnih etičkih prosudbi u odnosu na ugrožavanje i izdaju nacionalnih interesa. Optužba i osuda, koju izrič HNES prestavlja razotkriće postupaka i izjava koje je u kontinuitetu u povjerenom mandatu počinio bilo predsjednik Republike Hrvatske ili drugi najviši dužnosnici, koji su tim izjavama i postupcima nanijeli nemjerljive štete Hrvatskoj državi i društvu.
Težište je na etičkim prosudbama sa svrhom stvaranja etički ispravnih odluka. U čuvanju javnih dobra, posebno u slučaju nacionalnih vrijednosti,koje mogu biti ugrožene ili dovedene u pitanje.
Članovi HNES-a su hrvatski akademici, sveučilišni profesori, odvjetnici, umirovljeni diplomati, stručnjaci za međunarodne odnose, novinari, književnici, pisci, znanstvenici, filozofi, inženjeri, dirigenti, predstavnici braniteljskih udruga i predstavnici hrvatskog iseljeništva.[1]
Javne sjednice Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta
- Prva sjednica Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta održana je u Vukovaru. Tada se je raspravljalo veleizdajničkim pojavama u današnjoj Hrvatskoj, utvrđivanju prvih etičkih optužbi i izdajnika i dogovoru o budućem radu.
- 10. prosinca 2014. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održana je druga javna sjednicu.[2]
- 31. listopada 2015. uz više od dvije tisuće prisutnih posjetitelja u velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je četvrta javna sjednica na kojoj se etički sudilo jugoslavenskom komunističkom diktatoru Titu, njegovim suradnicima i ideologijskim sljedbenicima.[3]
U svom dosadašnjem radu izrečene su etičke presude protiv Stipe Mesića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Vesne Pusić, Budimira Lončara, Milorada Pupovca, Vesne Teršelič, Carla Bildta i 30. listopada 2015. u KD Vatroslav Lisinski (velika dvorana) etički je osuđen Josip Broz Tito za genocid nad hrvatskim narodom.
Djelovanja je pratilo nekoliko hrvatskih medija.