Gradske četvrti, mjesne zajednice i prigradska naselja Subotice

Grad Subotica 2019. godine ima 23 četvrti, koji se u lokalnom žargonu zovu gradska zajednica. U uporabi su i izrazi kvart (kvart Tokio sa višekatnim panelima), naselje (Ker ili Kersko naselje) i kapija (primjerice Bajska kapija na Bajskom putu). Poznat je i naziv telep (npr. Muči telep ili Majšanski telep, danas Majšanski put). Na kraju 19. stoljeća Subotica je važila za jedan od većih gradova u Austro-Ugarskoj. U vremenu urbanog razvitka grada, nastankom ulične infrastrukture, kaldrmiranih i uličnim stupovima osvijetljenih ulica, prve oblikovane kvartove nazivali su četvrtima (mađ. kerület).

Datoteka:City of Subotica (Szabadka) in 1799.png

Središte Subotice 1799. godine sa prikazom Segedinske kapije i gradskih četvrti

Pored službenih postoje i mjesni nazivi, kao što su Istočni vinogradi, Tuk Ugarnice, Srpski šor, Veliki Progon, Serezla, Teslino naselje, Bucka, Mlaka, Jasibara, Agina bara, Pusta Pali (Palić), Volovski put (Borjukez) i drugi. Svaki od ovih naziva ima svoju povijest i svoje podrijetlo u lokalnom jeziku i folkloru (u upotrebi u književnim, katastarskim, sudskim i inim dokumentima u prošlosti).

Skoro sve gradske četvrti su ujedno i sjedištima njihovih mjesnih zajednica kojih ima 38 (sustav je, uz neznatne izmjene, u funkciji od Drugoga svjetskog rata).

Pored gradskog područja Subotice (urbane aglomeracije), pod gradskom upravom se nalazi i 35 prigradskih naselja (19 službeno navedenih u Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije i još 16 pripojenih u ostale mjesne zajednice ili kao djelimice ili potpuno pripojene gradske četvrti).

Ozemlje općine Subotice, odnosno Grada Subotice, podijeljeno je na 12 katastarskih općina, čiju površinu dijeli po nekoliko naselja.

Iz starih i novih popisa prigradskih naselja, mjesnih zajednica i gradskih četvrti mogu se pratiti promjene tijekom vremena u upravnoj podjeli grada, kao i u samim nazivima naselja i njihovih djelova.

Definicije grad, gradska četvrt, općina, prigradsko naselje

Naselja se dijeli na: gradska ili urbana i seoska ili ruralna (u Srbiji po važećoj statistici gradska i ostala naselja).

Statistička definicija grada ovisi prvenstveno od broja stanovnika koji u njemu žive, te se na osnovi ovog kriterija po regijama može razlikovati, ovisno od gustoće naseljenosti. Međutim, po važećim zakonima o teritorijalnoj organizaciji u Srbiji, BiH i Crnoj Gori pojam grada se odnosi, isključivo, na tip jedinice lokalne samouprave.

Prije je u upotrebi bila druga terminologija. Novi zakon (o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije) donio je izmjene u pojmovima i načinima izražavanja koji dovode do situacije da na papiru grad Subotica postaje grad unutar Grada Subotice. Ovo je vrlo nesretno uspostavljena terminologija, dok je prije grad Subotica jednostavno bio sjedište općine Subotica, te nije postojala potreba posebnog objašnjavanja pojmova. Napomena: prije zakona Subotica sa preko 100.000 stanovnika nije imala status grada, pa se ovom izmenom u zakonu ta grješka težila ispraviti.

Općina je upravna cjelina,oblast pod upravom prvog najvećeg grada. U slučaju Subotice, status općine prestao je važiti od donošenja zakona 2007. godine, kada se "općinu Suboticu" službeno preimenovalo u "Grad Suboticu". Pri tom sama urbana aglomeracija takođe zadržava ime "Subotica" ali više nije "grad" iako fizički jest. Problem je da se ne može istovremeno zvati gradom i aglomeracija i općina. Ovim nastaju i drugi problemi, budući da su prigradska naselja koja su po logici stvari prije bila unutar općine danas na papiru postali "dijelom grada" iako to nisu (samo po novoj terminologiji). Radi se o cjelinama koje su od gradske aglomeracije udaljene i 25 i više kilometara (primjerice Čantavir, Bajmok) i fizički ova naselja nisu dijelom grada. Ali čisto u upravnom pogledu postaju dijelom "Grada Subotice" pod čiju upravu spadaju. Usprkos tome ne prestaju biti zasebnim sredinama, naselja, sela i u službenim dokumentima se na njih dalje tako i poziva.