Mlaka je bila vodeno tijelo na području današnje Subotice. Ovo je biomočvarni teren.
U srednjem se vijeku nalazila izvan subotičkih zidina. Prema bilješkama franjevačkog ljetopisa, osim unutarnjeg i vanjskog opkopa oko subotičke tvrđave nalazile su se dvije močvare (bare). Jedna je bila istočno prema Segedu, a druga na prostoru zvanom Mlaka.
Regulacijska karta Subotice iz 12. siječnja 1822. zabilježila je kanal u Mlaki, a pored nje kao značajni gradski objekti zabilježeni su: Gradska kuća, katolička crkva franjevaca sa samostanom, Kalvarija, pravoslavna crkva sa školom, kapela sv. Roka, spomenik sv. Trojstva, stup srama, pijaca, barutana, Rogina bara, školska zgrada, gradska gostionica, kanal u Mlaki i drugi lokaliteti.[1]
Vidi: Jasina bara, Agina bara, Rogina bara, Ciganska bara, Petreševa česma
Literatura: Ante Sekulić: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica Hrvatska, str. 235, 241, 243, 255
- ↑ Na današnji dan, 12. siječnja Radio Subotica na hrvatskom, priredio Lazar Merković, nadnevak pristupanja stranicama 12. siječnja 2013.