Gospićko-senjska biskupija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Gospićko-senjska biskupija
Dioecesis Gospiciensis-Seniensis
Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije
Područje
Država Hrvatska
Metropolija Riječka
Statistika
Površina 8.395[1] km2
Katolici 69.411[1]
Podatci
Obred Latinski
Osnovana 25. svibnja 2000.
Katedrala Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije, Gospić
Konkatedrala Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Senj
Vodstvo
Papa Franjo
Biskup Zdenko Križić
Ostalo
Službene stranice Gospićko-senjska biskupija
Stanje od 13. srpnja 2015.

Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije. Biskupija ima sjedište u Gospiću, a obuhvaća gospićki, ogulinski, otočki, senjski, slunjski i udbinski dekanat sa 69.411 vjernika[1]. Biskup Zdenko Križić.

Gospićka katedrala posvećena je navještenju blažene Djevice Marije.

Povijest

Dana 25. svibnja 2000. godine papa Ivan Pavao II. izdao je svečano pismo bulu kojim dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. Svakoj od njih pripalo je po pet dekanata dosadašnje Nadbiskupije. Riječkoj nadbiskupiji ostaju dekanati: bakarski, crikvenički, delnički, opatijski i riječki, a Gospićko-senjskoj biskupiji pripadaju dekanati: gospićki, ogulinski, otočki, senjski i slunjski.

Istog dana za prvog biskupa imenovan je dr. Mile Bogović, dotadašnji pomoćni riječko-senjski biskup sa sjedištem u Gospiću. On je još prije, u svom biskupskom imenovanju, dobio zadatak da na licu mjesta ispita opravdanost osnivanja nove biskupije i njezinu metropolijsku pripadnost. Osnivanje nove biskupije već je podržala Hrvatska biskupska konferencija, a tadašnji riječko-senjski nadbiskup dr. Anton Tamarut još je krajem 1997. godine u tom smislu poslao obrazloženi prijedlog. Biskup Bogović je u svom odgovoru naglasio izuzetnu važnost osnivanja jedne biskupije na širokom prostru između Zagreba i Zadra, te Rijeke i Banje Luke i predložio da se osnuje Gospićko-senjska biskupija i da ona ostane unutar Riječke metropolije, za što se već prethodno opredijelio kler, nadbiskup riječko-senjski i hrvatska biskupska konferencija. Sveta Stolica je prihvatila taj prijedlog.

Postojeći Božji hram na čast Navještenja Blažene Djevice Marije uzdiže se na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve.

Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenje prvog gospićko-senjskog biskupa održana je 25. srpnja 2000. godine, na dan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije.

Područje novoosnovane Gospićko-senjske biskupije spada u najslabije naseljene dijelove Hrvatske. Više od polovice tog područja bilo je od 1991. do 1995. godine pod srpskom okupacijom. S tog okupiranog dijela gotovo svi katolici bili su protjerani, a crkve i ostali crkveni objekti bili su sustavno uništavani. Nijedna crkva nije bila pošteđena. Kada je to područje u kolovozu 1995. g. oslobođeno, napustila ga je većina srpskog stanovništva. Njihove crkve ostale su uglavnom pošteđene, ali je dobar dio obiteljskih kuća stradao, pogotovo one koje nisu poslužile za stan - iste godine - prognanih katolika iz Bosne. Povratak prognanih katolika na njihova ognjišta nakon 1995. godine nije tekao tako brzo jer je trebalo najprije osigurati krov nad glavom. Ni onaj drugi dio biskupije koji nije bio pod okupacijom nije pošteđen od ratnih razaranja i stradanja pučanstva. U takvim okolnostima Crkva želi biti što bliže uz narod, pratiti ga u njegovom mukotrpnom nastojanju oko duhovne i materijalne obnove. Važno je i nakon svega što se dogodilo, neprestano riječju i primjerom pokazivati da je miran suživot s drugim i drugačijim ne samo potreban i moguć, nego jedna vrhunska humana vrednota koju su upravo vjernici prvi pozvani da je gaje i razvijaju.

Biskup Mile Bogović se 2016. odrekao biskupske dužnosti i umirovio. Kongregacija za biskupe prihvatila je njegovo odreknuće, čime je ostalo upražnjeno mjesto biskupa Gospićko-senjske biskupije do ređenja novog biskupa. Odlukom pape Franje i potpisom prefekta i tajnika Kongregacije za biskupe je dekretom od 4. travnja 2016. godine za apostolskog administratora imenovala umirovljenog biskupa Milu Bogovića koji će obnašati tu dužnost do preuzimanja dužnosti novoimenovanog biskupa Zdenka Križića. Objava je pročitana isti dan. [2]

Prethodnice

Današnja Gospićko-senjska biskupija nije ništa drugo doli starodrevna Senjska biskupija sa središtem u Gospiću. Senjska biskupija spominje se već u 5. stoljeću. Obnovljena je u 12. stoljeću i od tada kontinuirano postoji do 1969. godine. Iste godine bulom pape Pavla IV. ravnopravno je sjedinjena sa tadašnjom Riječkom biskupijom, te uzdignuta na čast metropolije. Tadašnji senjski biskup Viktor Burić postaje prvi riječko-senjski nadbiskup.

Senjska biskupija prva u katoličkom svijetu dobiva dopuštenje za uporabu narodnog jezika u katedralnoj crkvi. Navedenu povlasticu dao je 1248. godine papa Inocent IV. tadašnjem senjskom biskupu Filipu. Ostali narodi svijeta navedenu povlasticu dobivaju na II. Vatikanskom koncilu tj. tek u 20. stoljeću. Za katedrom senjskih biskupa stajali su mnogi značajni velikani. Svakako najpoznatiji je biskup Mirko Ožegović Barlabaševački, barun. Poznat kao preporoditelj, osnivač prve čitaonice i knjižnice u Senju, obnovitelj gimnazije, dobrotvor senjski. Za istog je vezana jedna povijesna zanimljivost. Obzirom da je senjski biskup imao dopuštenje za službu Božju na starohrvatskom jeziku, isti je predvodio svečanu liturgiju povodom ustoličenja Josipa Jelačića za bana, u crkvi Sv. Marka u Zagrebu.

Osim toga valja istaknuti da je u Senju 1494. godine osnovana prva tiskara u Republici Hrvatskoj. Senj je danas sijelo poznatog i drevnog Senjskog kaptola, čiji kanonici sa ponosom nose tu čast. Prilikom osnivanja Gospićko-senjske biskupije senjska katedrala je zadržala navedeni status. Danas, senjsko građanstvo radosno je zbog povratka biskupa u Liku, ali tužna srca prihvaća činjenicu da nakon što je 15 stoljeća bio biskupsko sjedište, od toga osam stoljeća neprekidno, Senj nema biskupa koji stoluje u njemu.

Grb Gospićko-senjske biskupije

Grb biskupije učinjen je iz dosadašnjeg grba prvog biskupa dr. Mile Bogovića uz male preinake.

Geslo

"U ime Oca i Sina i Duha Svetoga". Nalazimo se na pragu trećeg tisućljeća. Sveti Otac je zaželio da priprema bude "trojstvena". U to ime se krštavamo, s tim riječima započinjemo svaki rad, u to Ime ulazimo u treće tisućljeće. Novoimenovani biskup je kršten u crkvi Pres.Trojstva u Slunju.

Štit je s grba ličke obitelji Perović, koji se čuva u senjskoj katedrali gdje se nalazi najstariji hrvatski grb. Križ označuje glagoljsko slovo a. Tri trokuta su simbol Pres. Trojstva te vrhunaca (Velebit, Plješevica, Klek). Sve oplakuje more i natapaju vodopadi (Plitvice i Rastoke). Dvije zvijezde simboliziraju dva središta biskupije Gospić i Senj, a glagoljsko slovo "Š" označava 'Svetu jubilarnu godinu 2000.

Crkve Gospićkog dekanata na području grada Gospića

Odlukom Svetog Oca od 25. svibnja 2000. godine Božji hram na čast Navještenja Blažene Djevice Marije uzdiže se na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve.

U gradskom groblju Sv.Marije Magdalene je istoimena kapelica sagrađena 1856.g.

U Kaniškoj ulici u Gospiću je kapela Sv. Ivana Nepomuka izgrađena prije 1756.g.


  • Aleksinica - Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, izgradio ju je 1695.g. pop Marko Mesić.
  • Bilaj - Župna crkva Sv. Jakova apostola, sagrađena 1848.g.. Uništena 11. rujna 1991.g. Obnovljena je 1994.g..
  • Brušane - Župna crkva Sv. Martina, sagrađena 1834.g.
  • Bužim - Crkva Sv. Terezije Avilske
  • Klanac - Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, sagrađena 1837.g.
  • Lički Novi - Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog, sagrađena 1690.g. Uništena 1991.g. Obnovljena je 2001.g., a tijekom obnove u crkvi su pronađene stare grobnice i nešto starog nakita.
  • Lički Osik - Župna crkva Sv. Josipa, sagrađena 1842.g. Uništena 1991.g.. Obnovljena 2000.g..
  • Mušaluk - Zavjetna crkva Sv. Duha, 1700.g. sagradio je pop Marko Mesić.
  • Ribnik - Župna crkva sv. Apostola Petra i Pavla, sagrađena 1878. g. Oštećena u granatiranju 1991. i 1992.g..
  • Smiljan - Župna crkva Blažene Djevice Marije Karmelske, sagrađena 1860. g.
  • Široka Kula - Župna crkva Sv. Mateja, sagrađena 1734. g. Zapaljena je 1942. g., a srušena 1945. i kamen raznijet. Nije dozvoljena obnova. Temelji otkopani 1997. g. Novi kamen temeljac za gradnju crkve 28. kolovoza 1998. g. postavio dr. Ivan Šporčić, generalni vikar Riječko-senjske nadbiskupije. Izgradnja još nije završena.
  • Trnovac - Župna crkva Sv. Nikole Blaženoga, sagrađena 1880.g. Oštećena u avionskom bombardiranju. Obnovljena.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Gospićko-senjska biskupija - Shematizam (ustanove, župe, osobe), Gospić 2013.
  2. ↑ IKA U Gospiću pročitano Papino imenovanje novog biskupa, IKA V - 178968/4 , 4. travnja 2016. (pristupljeno 4. travnja 2016.)

Također pogledajte

Vanjske poveznice


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gospićko-senjska_biskupija&oldid=14032"