Gobir
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Gobir (hausa: Masarautar Gobir) bila je jedna od sedam izvornih hauskih država na teritoriju današnje sjeverne Nigerije koja je egzistirala od početka 12. do početka 19. stoljeća.[1]
Povijest
O početcima tog kraljevstva nezna se gotovo ništa. Po mitološkoj usmenoj predaji predci dinastije iz plemena Gobirawa jednog od rodova naroda Hausa potjecali su iz Egipta od proroka Noe. Iz Egipta su pobjegli zbog tiranije faraona. Nakon brojnih selidbi i lutanja od Jemena, preko Libije, Sahare dospjeli su današnjih granica Nigera i Nigerije gdje su osnovali svoje kraljevstvo u 12. stoljeću. Negdje na razmeđi 16. i 17. stoljeća zauzeli su svoju buduću prijestolnicu Alkalawu.[2]
Gobirawe su se kao i sva ratnička plemena sve donedavno označavali rezovima po licu, i to sedam na desnom obrazu i šest na lijevom (ponekad samo jednim na oba obraza).[2]
Gobir je danas poznat kao ljuti protivnik fulanskog islamskog reformatora Usmana dan Fodia koji je na početku za vladavine kralja Bawe dobro primljen na dvoru, na kom je poučavao Kuran budućeg vladara Yunfu (vladao 1803.-1808.) i nesmetano propovjedao svoju šerijatsku verziju islama. Iako su kraljevi Gobira, kao i drugi hauski monarsi, bili nominalno muslimani, za Usmana su bili tek malo viši od običnih pogana.[3] Zbog tog i visokih nameta sirotinji, ih je javno napadao, ali ga nitko nije ometao u radu.
Slijedeći vladar, sarki Nafata od Gobira (vladao 1797.-1798.) prekinuo je s Bawinom tolerantnom politikom iz straha pred sve većim brojem Usmanovih naoružanih sljedbenika. Sljedeća dva vladara kolebala su se između represivnih mjera i njihovog ublažavanja.
Kad je Yunfa 1803. preuzeo prijestolje, sukob s Usmanom dan Fodiom, doživio je vrhunac, u strahu od progona Usman je sa svojim pristašama pobjegao u Gudu. Iz njega je 1804. započeo Fulanski džihad. Unatoč nekim početnim uspjesima snaga Gobira i ostalih Hauskih država, Umonova vojska nastavila je zauzimati njihove zemlje. U roku od tri godine gotovo sve hauske kraljeve smjenili su fulanski emiri koji su priznavali vrhovnu vlast kalifa Usmana dan Fodia.[3] Konačni slom zbio se u listopadu 1808. kad su zauzeli i prijestolnicu Alkalawu. Nakon tog je Gobir anektiran u Kalifat Sokoto.