Ferhad-paša Sokolović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Ferhad-paša Sokolović (Ferhat-paša Sokolović) (? – Budim, 1590.), osmanski vojskovođa i beglerbeg.[1]

Sin je Rustem-bega. Rodonačelnik je poznate begovske obitelji Ferhadpašić-Sokolović s područja današnje Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Ferhad-beg (poslije Ferhad-paša) bio je kliški sandžak-beg od 1566. do 1574. godine. Tada je predvodio napade na južne i zapadne hrvatske krajeve. U pohodo je zaposjeo velike dijelove Ravnih kotara s utvrdama Zemunikom (1566) i Vespeljevcem u današnjem Islamu Latinskom (oko 1571.). Te 1571. je za iskazanu hrabrost dobio je u posjed begluk Vranu i naslov vranskoga bega. [1]

Nakon kliškog, postao je bosanski sandžak-beg, od 1574. do 1580. godine. I tada je organizirao pljačkaške i osvajačke pohode na Hrvatsku. Broj pohoda prelazi nekoliko desetaka. Počeo je s osvajanjem hrvatskih krajeva između Une i Kupe i u porječju rijeke Gline. Pohod je bio uspješan. Pobijedio je kod Budačkog 1575. godine. Osvojio je bitne hrvatske utvrde i gradove: utvrdu Bijelu Stijenu 1575., 1576. Bužim i Cazin, 1577. Kladušu, Ostrožac i Zrin. Na kratko je 1578. zaposjeo Drežnik Grad.[1] Nakon duge opsade i Gvozdansko. To je upravo onaj prostor koji se najviše usjekao u središnju Hrvatsku u smjeru Karlovca koji je za obranu odmah zatim podignut. U hrvatskim rukama ostao je u pozadini još samo Bihać s okolicom.

Napredovao je i na položajima. 1580. je postao bosanski beglerbeg i budimski beglerbeg. U Banjoj Luci sagradio je poznatu džamiju Ferhadiju.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija Sokolović, Ferhad-paša; Leksikografski zavod Miroslav Krleža, (pristupljeno 6. svibnja 2016.)


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57016
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.