Enckeov komet
| |
|---|---|
| |
| Otkriće | |
| Otkrio | Pierre Méchain Johann Franz Encke (prepoznao periodičnost) |
| Nadnevak otkrića | 17. siječnja 1786. |
| Privremena oznaka | 2P/Encke |
| Orbitalni elementi[1] Epoha 16. ožujka 2015. (JD 2457097,5) | |
| Klasifikacija kometa | komet Enckeove vrste (NEO) |
| SPK-ID | 1000025 |
| Ekscentricitet (e) | 0,848 |
| Sr. udaljenost / velika poluos (a) | 2,215 AJ |
| Perihel (q) | 0,335 AJ |
| Afel (Q) | 4,094 AJ |
| Ophodno vrijeme (period) | 3,3 a |
| Inklinacija (i) | 11,781° |
| Srednja anomalija (M) | 143,27° |
| Duljina uzlaznog čvora (node) | 334,567° |
| Argument perihela (peri) | 186,543° |
| Poslj. prolaz kroz perihel (tp) | 21. studenoga 2013. |
| Sljedeći prolaz kroz perihel | 10. ožujka 2017. |
| TJupiter | 3,025 |
| Fizičke osobine | |
| Srednji promjer (diameter) | 4,8 km |
| Rotacijski period (rot_per) | 11,083 h |
| Albedo | 0,046 |
Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste. Spada u komete blizu Zemlje (NEC, NEO). Komet je s najkraćim ophodnim vremenom (3,3 godine), drugi komet (nakon Halleyjeva kometa) za koji je ustanovljeno da je periodički. Inklinacija mu je 11,76 °, najveća udaljenost od Sunca 4,11 astronomskih jedinica a najmanja 0,33 AJ. Promjer jezgre mu je 4,8 km. Neovisno jedan o drugome promatralo ga je više astronoma.
Prvi ga je zapazio francuski astronom Pierre Méchain 1786. godine.[2] 1795. ga je promatrala Caroline Herschel.[3] Uočio ga je zatim Jean-Louis Pons 1818.,[2][4] a Johann Franz Encke mu je 1819. izračunao putanju. [2] SPK-ID je 1000025.[5]
Alternativne oznake su: 1786 I; 1795; 1805;
1819 I; 1822 II; 1825 III;
1829; 1832 I; 1835 II;
1838; 1842 I; 1845 IV.[5]
Enckeov komet (označen kao 2P/Encke) ima najkraće ophodno vrijeme, samo 3,3 godine. I zbog toga i zbog velikog sjaja prvak je u broju pojava, viđen je više od 50 puta. Izučava se gotovo dva stoljeća. Za to vrijeme mu se ophodno vrijeme skratilo. Razlog nije u mogućem kočenju u međuplanetarnom sredstvu, već u tome što se prilikom istjecanja tvari, a ona istječe u smjeru suprotnom od Sunca, javlja reaktivna sila zbog koje se komet približava Suncu. I sjaj mu se smanjio, za dvije zvjezdane veličine (prividna magnituda). Zanimljivo je da se uz pomoć većih teleskopa Enckov komet vidi na cijeloj stazi! [6]
Izvori
- ↑ JPL
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Enckeov komet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑ Herschel, Caroline Lucretia (1876). Herschel, Mrs. John. ed (engl.). Memoir and Correspondence of Caroline Herschel. London: John Murray, Albemarle Street. https://archive.org/details/memoircorrespond00hersiala
- ↑ (engl.) Biographical Encyclopedia of Astronomers. str. 924
- ↑ 5,0 5,1 JPL, pristupljeno 7. veljače 2019.
- ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.