Počasni građani Zagreba
Razdoblje 1850. – 1918. (vrijeme Austro-Ugarske monarhije)
Izvor[1]
- Alexander Bach (1853.) – austrijski političar i ministar, prema čijem se načinu vladanja ustalio naziv Bachov apsolutizam
- grof Odonell (1853.) – kraljevski pukovnik, još jedan iz razdoblja Bachova apsolutizma
- Josip grof Jelačić (1854.) – kraljevski general i hrvatski ban, ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor
- Josip Bunjevac – veliki župan (1854.)
- veliki župan Benedikt Lentulaj (1854.)
- Josip Fluk – ministarski savjetnik (1854.)
- grof Vatroslav – kraljevski natporučnik (1854.)
- Josip Bouffler – graditeljski ravnatelj (1854.)
- Sima Manoilović (1854.)
- Vuk Stefanović Karadžić – jezikoslovac (1861.)
- Eugen Kvaternik – političar (1869.)
- ban grof Ladislav Pejačević (1880.)
- Ivan pl. Zajc – glazbenik (1880.)
- August Šenoa – književnik (1881.)
- Eugen Kumičić – književnik (1885.)
- Đuro Daničić – jezikoslovac (1886.)
- Ivan Benković – slikar (1890.)
- Khuen Hedervary (1895.) – mađarski političar
- Dessideer Banffy – političar (1895.)
- Tadija Smičiklas – povjesničar (oko 1900.)
- Ivan Trnski – književnik (1903.)
- Gjuro Deželić – književnik (1906.)
- Juraj Posilović – nadbiskup (1908.)
- Josip Juraj Strossmayer – nadbiskup (oko 1910.)
- Svetozar Boroević – general (1916.)
- Stjepan Sarkotić (1916.)
- Šime Mazzura – odvjetnik (1918.)
Razdoblje 1918. – 1941. (vrijeme Kraljevine Jugoslavije)
Izvor[2]
- Milan Amruš – gradski načelnik (1919.)
- Vjekoslav Klaić – povjesničar (1922.)
- don Frane Bulić – svećenik (1926.)
- dr. Vladimir Mažuranić – književnik (1927.)
- Ljubo Babić Gjalski – književnik (1927.)
- dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger – znanstvenik (1927.)
- don Ante Bauer – svećenik (1929.)
- dr. Teodor Wickerhauser – liječnik i profesor kirurgije (1934.)
Razdoblje 1945. – 1990. (SFR Jugoslavija)
Izvor[3]
- Josip Broz Tito – predsjednik SFRJ (1945.)
- Vladimir Bakarić – političar (oko 1950.)
- Miroslav Krleža – književnik (oko 1960.)
- Anka Berus – političarka i revolucionarka (1980.)
- dr. Pavle Gregorić – političar (1980.)
- Ivan Krajačić – političar i revolucionar (1980.)
- Karlo Mrazović – političar i revolucionar (1980.)
- Mika Špiljak – političar (1980.)
- Linden Forbes Sampson Burnham – predsjednik Republike Gvajane (1985.)
- Perez de Cuellar – glavni tajnik UN-a (1987.)
Razdoblje od 1990. godine nadalje (Republika Hrvatska)
Izvor[4]
- Majka Tereza (1990.)
- Franjo Tuđman – predsjednik Republike Hrvatske (1992.)
- Margaret Thatcher – političarka (1998.)
- Dragutin Tadijanović – književnik (2000.)
- Janica Kostelić – skijašica (2005.)
- Većeslav Holjevac – posmrtno (2008.)
- Edo Murtić – slikar, posmrtno (2010.)
- Mladen Markač – general-pukovnik Hrvatske vojske u mirovini (2015.)
- Ante Gotovina – general-pukovnik Hrvatske vojske u mirovini (2015.)
- Rudolf Perešin – stožerni brigadir - posmrtno (2016.)
- Alois Mock – austrijski političar (2017.)
- Hans-Dietrich Genscher – njemački političar, posmrtno (2017.)
- Helmut Kohl – njemački političar (2017.)
- Emilio Marin – Povjesničar (2017.)
- Branko Lustig – producent i glumac (2019.)
- Blago Zadro – general bojnik Hrvatske vojske, posmrtno (2019.)