Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Većeslav Holjevac

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Većeslav Holjevac
Većeslav Holjevac
Rođenje 22. kolovoza 1917.
Smrt 11. srpnja 1970.
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po gradonačelnik Zagreba
Zanimanje političar i pisac
Portal o životopisima
Bista u rodnom Karlovcu
Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu

Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917.Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.[1]

Životopis

U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1939. godine.[2]

Kao član Okružnog komiteta KPH za Karlovac, bio je jedan od organizatora antifašističkog ustanka u gradu. U srpnju 1941. otišao je na Kordun, gdje je također bio jedan od organizatora ustanka. Bio je i politički komesar grupe NOP odreda Korduna i Banovine, politički komesar, pa zapovjednik Druge operativne zone Hrvatske i naposljetku politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa.[2]

Poslije rata, bio je zapovjednik Vojne uprave za JA za Istru i Slovensko primorje i šef vojne misije FNRJ u Berlinu.[2] Od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je "prešao preko Save". Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika" 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske 1969. godine.

Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela "Hrvati izvan domovine" i "Zapisi iz rodnoga grada". Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine.

Kći Tatjana Holjevac bivša je predsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba.

Djela

  • "Hrvati izvan domovine", Matica hrvatska, Zagreb, 1967.1, 1968.2
  • "Zapisi iz rodnoga grada", Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.

Izvori

  1. hbl.lzmk.hr, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, Mladen Švab, 2002., pristupljeno 24. studenoga 2015.
  2. 2,0 2,1 2,2 Enciklopedija Jugoslavije, svezak 4. "Jugoslavenski leksikografski zavod", Zagreb 1986. godina, 726. str.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Većeslav Holjevac

Mrežna sjedišta