Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Diopsid

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Diopsid

Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaCaMg[Si2O6]
Identifikacija
Bojabijela, siva, zelenkastosiva
Kristalni habituskratkoprizmatičan
Kristalni sustavmonoklinski, k.r. 2/m
Sraslacidvojci, a i polisintetički po {100}
Kalavostdobra po {110}
Mohsova tvrdoća5 - 6
Sjajstaklast
Indeks lomaNp = 1,665 – 1,732; Ng = 1,692 – 1,757
Ogrebbijel
Gustoća3,3 - 3,5
Prozirnostproziran do poluproziran

Diopsid je mineral iz grupe monoklinskih piroksena, s kemijskom formulom MgCa[Si2O6]. Zajedno s augitom i hedenbergitom (FeCa[Si2O6]) tvori kompletnu seriju čvrstih otopina, a djelomičnu seriju tvori s ortopiroksenom i pigeonitom. Tvori tipične sivozelene prizmatične kristale u monoklinskom sustavu. Ima dva sustava kalavosti pod kutevima od 87°i 93°, tipične za piroksensku seriju. Tvrdoća mu iznosi 5-6, a gustoća 3.3 - 3.5. Transparentan je ili polutransparentan s indeksom loma nα=1.663 - 1.699, nβ=1.671 - 1.705 i nγ=1.693 - 1.728. Optički kut je 58° do 63°.

Diopsidi koji se mogu koristiti kao dragulju mogu se naći u dva oblika: crni diopsid i krom-diopsid (koji u sebi sadrži krom koji mu daje žarko zelenu boju). Krom-diopsid je relativno mekan (tvrdoća 5.5-6.5) i lako ga je zagrebati. (Mohsova skala tvrdoće ne pokazuje ni rasteznu čvrstoću, ni otpor na lomove.)

Ležišta i nalazišta

Diopsid se može naći u ultramafitnim magmatskim stijenama (kimberliti i peridotiti), a diopsidom bogat augit čest je u mafitnim stijenama, kao što su olivinski bazalti te neutralnim poput andezita. Diopsida također ima u različitim metamorfnim stijenama, kao što su metamorfozirani skarnovi, razvijeni iz dolomita bogatih silicijem. Važan je mineral Zemljina plašta, a čest je u peridototnim ksenolitima unutar kimberlita i alkalijskih bazalta. Ima ga u željezom bogatim meteoritima.

Dolazi uz minerale kao što su neki granati, fluorit, dolomit, klorit, vezuvijan, flogopit, aktinolit, olivin, kalcit.

Krom-diopsid ((Ca,Na,Mg,Fe,Cr)2[(Si,Al)2O6]) čest je sastojak peridotitnih ksenolita, a raspršena zrna pronađena su u kimberlitnim žilama, i kao takva su dobar indikator za dijamante.

Poznata nalazišta diosida su u Kanadi, JAR-u, Rusiji te na mnogim drugim lokacijama u svijetu.

Postanak i izmjene

Pri relativno visokim temperaturama, postoji praznina u serijskom nizu između diopsida i pigeonita, a pri nižim temperaurama, između diopsida i ortopiroksena. Odnos kalcij/(kalcij+magnezij+željezo) u diopsidu koji je nastao uz jedan od ova druga dva prioksena djelomično je osjetljiv na temperature iznad 900 °C, pa je struktura diopsida iz peridotitnih ksenolita važna u rekonstrukciji temperatura iz Zemljina plašta.

Ovi pirokseni mogu prijeći u amfibole. Procesom uralitizacije, koji počinje najprije na rubovima, ako na njega djeluju hidroterme, diopsid (i hedenbergit) prelazi u klorite i serpentine, a uz njih se mogu razviti i drugi minerali (npr. epidot). Takvu pojavu nazivamo retrogradna metamorfoza.

Porijeklo imena

Diopsid je prvi put opisan oko 1800. godine, a ime mu dolazi od grčkih riječi δίς (dís), dva puta, dvostruko te ὄψις, (ópsis), gledanje, opažanje, pogled, pojavnost u skladu s dva načina orijentacije njegove vertikalne prizme.

Plavi varijetet diosida nazivamo violan.

Vidi još:

Vanjske poveznice