Metamorfna stijena je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećeg tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama od 180°C (po nekima 200°C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa - parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita). Protolit je podvrgnut djelovanju topline i tlaka što uzrokuje duboke fizikalne i/ili kemijske promjene. Protolit može biti sedimentna stijena, magmatska stijena ili čak neka druga metamorfna stijena.
Metamorfne stijene čine velik dio Zemljine kore, a klasificirane su prema strukturi i teksturi te kemijskom i mineralnom sastavu. Nastaju na više načina: duboko ispod površine Zemlje pod djelovanjem visokih tlakova i temperatura - dinamotermalnim metamorfizmom; prodiranjem magme u okolno stijensko tijelo, na njihovom kontaktu dolazi do "prženja" - kontaktni metamorfizam; te djelovanjem usmjerenog tlaka koji može biti statički ili dinamički - u slučaju dinamičkog tlaka (npr. smicanje dvaju blokova stijena) govorimo o kataklastičkom metamorfizmu.
Proučavanjem metamorfnih stijena, izloženih na Zemljinoj površini zbog procesa izdizanja i djelovanja erozije, dobivaju se vrlo vrijedne informacije o temperaturama i tlakovima koji se javljaju na velikim dubinama unutar Zemljine kore.
Primjeri metamorfnih stijena su gnajs, slejt, mramor te škriljavci.
Vanjske poveznice
- Rudarsko-naftno-geološki fakultet Ana Maričić: Nastavni i drugi sadržaji - Petrologija s geologijom - 5 Metamorfne stijene
- Službene stranice Prirodoslovne tehničke škole Split Materijali - Geologija - 4. Razred (prirodoslovna gimnazija) - Metamorfne stijene
Nedovršeni članak Metamorfne stijene koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.