Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vezuvijan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Vezuvijan

Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaCa19(Al,Mg,Fe,Ti) 13[(SiO4)10(Si2O7)4](O,OH)10
Identifikacija
Bojasmeđa, žutosmeđa ili zelena, rijetko ružičasta
Kristalni habituskombinacija prizmi, bipiramida i baznog pinakoida
Kristalni sustavtetragonski, k.r. 4/’’mmm’’
Kalavostnejasna po {001}
Lomneravan
Mohsova tvrdoća6,5
Sjajstaklast do masan
Indeks lomaNo = 1,703 – 1,752, Ne = 1,700 - 1,746,
Ogrebbijel
Gustoća3,33 – 3,45
Prozirnostproziran do polurpoziran

Vezuvijan je zeleni, smeđi, žuti ili plavkastozeleni sorosilikatni mineral, kemijske formule Ca19(Al,Mg,Fe,Ti) 13[(SiO4)10(Si2O7)4](O,OH)10. Silicij ponekad može biti zamijenjen borom, natrijem ili kalcijem.


Postanak i nalazišta

Kristalizira u tetragonskom kristalnom sustavu, a pojavljuje se u kontaktno-metamorfnim vapnencima i dolomitima (tj. karbonatima) na kontaktu s eruptivima. Prvi put je otkriven u vapnenačkim blokovima unutar lave na Vezuvu, Italija.

Dolazi u asocijaciji s wollastonitom, diopsidom ili kalcitom.

Kod Bora, Srbija, u bakrenim ležištima nađeni su kristali vezuvijana veliki i nekoliko centimetara.

Vezuvijan je u zoni trošenja stabilan mineral.

Varijeteti

Plavkasti varijetet poznat je pod imenom ciprin i prvi put je pronađen kod Franklina, New Jersey. Plava boja dolazi mu od bakrenih nečistoća.

Kalifornit je ime koje se ponekad koristi za žadolike vezuvijane, a znamo ga i pod imenom kalifornijski žad, američki žad ili vezuvijanski žad.

Ksantit je manganom bogati varijetet.

Idokras je stariji sinonim za dragulje vezuvijana.

Vanjske povezice