Deterdženti (detergent) (lat.: detergens, particip prezenta od detergere: brisati, skidati) su sve tvari ili smjese koje sadrže sapune i/ili druge površinski aktivne tvari namijenjene za procese pranja i čišćenja. Deterdženti mogu biti u bilo kojem obliku (tekućine, prašci, paste, šipke, blokovi, kalupi ili na drugi način oblikovani komadi itd.), a stavljaju se u promet ili se rabe u kućanstvu ili u profesionalne ili industrijske svrhe.[1]
Ostali proizvodi koji se također smatraju deterdžentima su: — „pomoćna smjesa za pranje” namijenjena za namakanje (pretpranje), ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i rublja u kućanstvu itd., — „omekšivač za rublje” namijenjen za mijenjanje osjeta tkanine na dodir u procesima koji trebaju dopuniti pranje tkanine, — „smjesa za čišćenje” namijenjena kao univerzalno sredstvo za čišćenje za uporabu u kućanstvu i/ili drugo čišćenje površina (npr.: materijala, proizvoda, strojeva, mehaničkih naprava, prijevoznih sredstava i njima povezane opreme, instrumenata, aparature itd.), — „ostale smjese za čišćenje i pranje” namijenjene za sve druge procese pranja i čišćenja.[1]
Zakonodavstvo
Uredba (EZ) broj 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima:
Zakon o provedbi Uredbe broj 648/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima („Narodne novine“, br. 34/12 i 25/13.[1]
Kemijski sastav
Glavni su mu sastojci tenzidi, površinski aktivne tvari. Već prema traženim svojstvima deterdženta upotrebljavaju se anionski, kationski, neionski ili amfoterni tenzidi. Najšire se primjenjuju anionski tenzidi (alkil-benzen-sulfonati, alkan-sulfonati, alkil-sulfati, alkil-eter-sulfati). Molekule tenzida, koje se sastoje od hidrofilnog i hidrofobnog dijela, nakupljaju se pri pranju na granici faza koje se ne miješaju (npr. vode i masnoće). Pritom se hidrofilni dio molekule orijentira prema vodenoj fazi, a hidrofobni prema nevodenoj, npr. prema masnoći, što smanjuje napetost površine i omogućuje odvajanje nečistoće od podloge. Osim tenzida, deterdžent sadrži i sredstva za mekšanje vode i za bijeljenje, enzime za uklanjanje nečistoća od bjelančevina i drugih bioloških tvari, mirise, sredstva za zaštitu od korozije, za osvježavanje boje itd.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 "Deterdženti". Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. https://zdravlje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/sanitarna-inspekcija/predmeti-opce-uporabe-i-zastita-od-buke/deterdzenti-1898/1898 Pristupljeno 1. kolovoza 2020.
- ↑ "Deterdžent". Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14811 Pristupljeno 31. srpnja 2020.