Crvena gorgonija
| Crvena gorgonija | |
|---|---|
| Datoteka:Paramuricea clavata (Risso, 1826) 5.jpg | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Cnidaria |
| Razred: | Octocorallia |
| Red: | Malacalcyonacea |
| Porodica: | Acanthogorgiidae |
| Rod: | Paramuricea |
| Vrsta: | P. clavata |
| Dvojno ime | |
| Paramuricea clavata (Risso, 1827) | |
| Sinonimi | |
| Anthomuricea chamaeleon (von Koch, 1882) Clematissa chamaeleon (von Koch, 1882) Gorgonia clavata (Risso, 1827) Muricea chamaeleon (von Koch, 1882) Paramuricea chamaeleon (von Koch, 1887) Paramuricea chamaeleon (von Koch, 1882) | |
_5.jpg){kind=link}
Crvena gorgonija (Paramuricea clavata), poznata i kao velika rožnjača ili ljubičasta gorgonija,[1] vrsta je koralja iz porodice Acanthogorgiidae prisutna u plićim dijelovima sjeveroistočnog Atlantskog oceana, sjeveroistočnom dijelu Sredozemnog mora i u Jonskom moru.[2]
Osnovna obilježja
Kolonije crvene gorgonije su vrlo razgranate, najčešće u jednoj ravnini, ali također može doći do nepravilnog rasta u drugim smjerovima. Grane se granaju dihotomski. Promjer grane je otprilike 6 mm.[3] Polipi su zbijeni na ekstremitetima tako da grane imaju oblik toljage. Boja je grana crvena ili ljubičasta, a kod nekih grana često i svijetložuta, posebice na krajevima. Visina kolonije može doseći 1 m.[4] Bazu i grane čvrstima čini endoskelet od visokomagnezijskog kalcita i skleroproteina gorgonina.[2]
Rasprostranjenost i staništa
Ova vrsta je široko rasprostranjena u Sredozemnom moru, nalazimo je u Alboranskom, Jadranskom i Egejskom moru. Također je nalazimo u Dardanelima i Mramornom moru, a nalazimo je i u Atlantskom oceanu na obalama Portugala.[5] Iako je crvena gorgonija široko rasprostranjena u Mediteranu, njene populacije su točkaste i njena genetska diferencijacija je jaka, genetski različite populacije mogu biti pronađene na daljinama od nekoliko desetaka kilometara do samo deset metara.[6]
Crvene gorgonije nalazimo na dubinama od 5 do 200 m,[5] najčešće u zasijenjenim područjima na stijenama, vertikalnim zidovima i ulazima podmorskih špilja.[3] Često preferira izloženost jakim morskim strujama.[5] Smatra se karakterističnom vrstom koraligenskih biocenoza.[3]
Biologija
_4.jpg){kind=link}
Paramuricea clavata je filtrator, hrani se suspendiranim česticama u morskoj vodi koje lovi uz pomoć svojih osam lovki na svakom polipu. Većina njene prehrane sastoji se od otopljenog organskog ugljika, čestičnog organskog ugljika iz detritusa, piko-, nano- i mikroplanktonskih organizama.[7]
Crvene gorgonije su razdvojena spola. Muške jedinke otpuštaju gamete u more, zatim se oplodnja događa u gastrovaskularnoj šupljini ženki. Nastaje slobodno plivajuća ličinka planula koja ima oblik plosnatog diska širine 2 do 3 mm. Planule se otpuštaju u lipnju i srpnju, ponekad kolovozu, te nošene strujom dolaze do pogodne podloge za koju se pričvršćuju. Nakon pričvršćivanja jedinka razvija lovke, a iz nastalog polipa pupanjem nastaje nova kolonija. Kolonije rastu 1 do 5 cm godišnje, a jedinke dostižu spolnu zrelost nakon 15 godina.[3]
Ovom vrstom mogu se hraniti neke vrste puževa stražnjoškržnjaka poput vrste Marionia blainvillea.[3]
Ugroženost i zaštita
Glavne prijetnje crvenoj gorgoniji su ribarenje i zaostala ribolovna oprema, sidrenje, temperaturni ekstremi, cvjetanja mora i prekomjerne rekreacijske aktivnosti čovjeka poput ronjenja. Mehanička oštećenja kolonija koja nastaju uslijed sidrenja, povlačenja mreža i konopa preko kolonija ili nemarnog ponašanja prilikom ronjenja mogu smanjiti reprodukciju jedinki i destabilizirati njihov mikrobiom, što negativno utječe na njihovo zdravlje. Invazivne alge poput vrsta Caulerpa cylindracea i Womersleyella setacea mogu negativno utjecati na rast juvenilnih kolonija crvenih gorgonija.[5]
_(Ifremer_00801-91299_-_52316).jpg){kind=link}
Masovni pomori crvenih gorgonija zabilježeni su od 1980. godine nadalje te postaju sve češći. Najčešći uzrok ovih događaja su pozitivne temperaturne anomalije – kraći i duži periodi natprosječno visokih temperatura mora.[5]
Postoje konzervacijski napori za očuvanje ove vrste. Crvena gogonija je prisutna u nekim morskim zaštićenim područjima, poput otoka Prvića, Svetog Grgura, Golog otoka, parku prirode Telašćica i nacionalnim parkovima Kornati i Lastovo. Također, ova vrsta je prisutna u mnogim Natura 2000 područjima, te je potrebna redovita procjena i izvještavanje prema članku 17. EU Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore za prioritetni stanišni tip „1170 Grebeni”, koji uključuje crvene gorgonije.[5]
Prema IUCN-u, Paramuricea clavata svrstana je u kategoriju "Osjetljivi (VU)".[5] U Hrvatskoj, prema Crvenom popisu koralja, ova vrsta se nalazi u kategoriji "Ugroženi (EN)".[8] Unatoč tomu, ona se ne nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta Hrvatske.[9]
Izvori
- ↑ Velika rožnjača - Paramuricea clavata. dalibor-andres.from.hr 0. Pristupljeno 2026-05-09.
- ↑ 2,0 2,1 WoRMS - World Register of Marine Species - Paramuricea clavata (Risso, 1827). www.marinespecies.org 0. Pristupljeno 2026-05-09.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Paramuricea clavata | DORIS. doris.ffessm.fr 0. Pristupljeno 2026-05-09.
- ↑ Riedl, Rupert (2010) Fauna e flora del Mediterraneo.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 • Nepoznat parametar:
first6
• Nepoznat parametar:last6 - ↑ • Nepoznat parametar:
issn
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:issue
• Nepoznat parametar:last7
• Nepoznat parametar:last6
• Nepoznat parametar:first7
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
issn
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ Važeći crveni popisi u Republici Hrvatskoj | Zavod za zaštitu okoliša i prirode. www.haop.hr 0. Pristupljeno 2026-05-09.
- ↑ Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama. narodne-novine.nn.hr 0. Pristupljeno 2026-05-09.