Bugari u Hrvatskoj (bugarski:Българи в Хърватия) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 350 Bugarin, od čega najviše u Gradu Zagrebu.
Dio Bugara u Hrvatsku je došao početkom 19. stoljeća. Proslavili su se poštenim radom kojim su dali svoj doprinos raznovrsnosti i razvoju hrvatskog vrtlarstva,[2] a Bugare je za taj doprinos pohvalio i Antun Gustav Matoš.
Krovna organizacija je Nacionalna zajednica Bugara u RH. Glasilo bugarske zajednice je Rodna riječ.[2]
Doprinos Bugara Hrvatskoj
Kretanje broja Bugara
Popis stanovništva 2001. godine
Županija
|
Bugara
|
Ukupni postotak
|
Grad Zagreb |
110 |
33,24%
|
Splitsko-dalmatinska |
37 |
11,18%
|
Primorsko-goranska |
33 |
9,98%
|
Istarska |
33 |
9,98%
|
Osječko-baranjska |
20 |
6,05%
|
Bjelovarsko-bilogorska |
18 |
5,44%
|
Sisačko-moslavačka |
12 |
3,63%
|
Zagrebačka |
11 |
3,33%
|
Vukovarsko-srijemska |
10 |
3,03%
|
Brodsko-posavska |
9 |
2,72%
|
Varaždinska |
7 |
2,12%
|
Zadarska |
7 |
2,12%
|
Šibensko-kninska |
6 |
1,82%
|
Koprivničko-križevačka |
3 |
0,91%
|
Virovitičko-podravska |
3 |
0,91%
|
Dubrovačko-neretvanska |
3 |
0,91%
|
Međimurska |
3 |
0,91%
|
Krapinsko-zagorska |
2 |
0,61%
|
Karlovačka |
2 |
0,61%
|
Požeško-slavonska |
2 |
0,61%
|
Ukupno |
331 |
100%
|
(Popis stanovništva 2001. godine) [4]
|
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Razgovor s g. Raškom Ivanovim, predsjednikom Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj, povodom deset godina časopisa “Rodna riječ”, Razgovor vodila Dijana Glasnova, prevela Katica Sedlar, Bugari u Hrvatskoj, 16. svibnja 2014., pristupljeno 25. studenoga 2015.
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine