| Brest Pokupski | |
|---|---|
  Brest Pokupski Brest Pokupski na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Općina/Grad | Petrinja |
| Površina | ~9,5 km² |
| Nadmorska visina | ~110 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°27′18″N 16°15′40″E / 45.455°N 16.261°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 325 |
| - Gustoća | ~32,5 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 130-140 |
| Pošta | 44250 Petrinja |
| Pozivni broj | + 385 (0)44 |
| Autooznaka | SK |
Brest Pokupski je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, administrativno u sastavu grada Petrinje, smješteno na lijevoj obali rijeke Kupe, odnosno na glavnoj prometnici iz Petrinje prema Zagrebu.
Davna povijest
Najstariji povijesni dokument u kojem se mjesto spominje je pozivnica na staleški sabor (zagrebački) "sakrivena" na poleđini pisma literata Ambrozija (Ambrosius litteratus), u obliku sastavka, upućenog banu Petru II. Erdődyju 25. travnja 1558. iz Bresta, u kojem Ambrozije Gregorijanec izvješćuje bana, koji je tu dužnost u to doba obnašao već godinu i pol (od prosinca 1556.), da je po njegovoj zapovijedi, sastavio primjer kako treba ispuniti dekret kojim se proglašuje slavonski staleški sabor (u izvorniku congregatio), a radi se zapravo o pozivnici za stalešku skupštinu. Premda se za sazivanje sabora nakon staleškoga "zborovanja" održanog prethodne godine, zbog umnoženih problema oko krajina – slično također pripremanom zadnjem samostalnom Hrvatskom saboru – pokazuje sve veća potreba, prije odašiljanja pozivnica Gregorijanec predlaže banu još jedno usklađivanje, naime u nazočnosti svojega gospodara, njega samog i Luke, zagrebačkoga kanonika lektora. Priopćuje također da će sljedećega dana skupa s kanonikom doputovati u tvrđavu Zelina kod Erdődyja, te da će se ondje ubrzo prionuti usklađivanju. Tada, naravno, ni sam Gregorijanec nije slutio da će pozivno pismo za slavonsku stalešku skupštinu, koje je sastavio kasnije, postati izvorna varijanta pozivnice za prvi pravi zajednički Hrvatsko-slavonski sabor. Na zajedničku skupštinu, međutim, zbog drugih pripremnih radnji i usklađivanja te zbog zauzetosti bana Erdődyja, na žalost je trebalo još dugo čekati.
Zbog sve jačih prodora turske vojske na čelu s Hasan pašom, hrvatski ban Tomo Erdődy, Petrov sin, je 14. travnja 1592. u Maloj Gorici kod Bresta utvrdio tabor sastavljen od hrvatskih velikaša i njihovih kmetova, kojima su se potom pridružili karlovački i koprivnički zapovjednici sa svojim ratnicima. Oni su pokušali spriječiti izgradnju nove tvrđave u Petrinji i protjerati Turke, ali zbog slabe organiziranosti nisu uspjeli. U srpnju 1592. Hasan paša je ipak osvojio i Brest, odnosno prešao rijeku Kupu porazivši banovu vojsku, nakon čega je više puta pokušao osvojiti i Sisak. Međutim, nakon oslobađanja ovog područja, u srpnju 1594. u hrvatskom taboru kod Bresta okupilo se oko 16000 ljudi, pristigao je i nadvojvoda Maksimilijan s tisuću konjanika i hrvatske snage su krenule preko Kupe u protunapad. Turci su 10. kolovoza 1594. napustili i zapalili petrinjsku tvrđavu. U rujnu Turci vraćaju izgubljene položaje, ali ponovno dolaze samo do Kupe, odnosno Bresta, a Hrustan beg obnavlja petrinjsku tvrđavu. Naposlijetku, kršćanska vojska konačno zauzima Petrinju 24. rujna 1595. godine i petrinjski kraj, zajedno s Brestom ostaju trajno pod hrvatskom vlašću.
Najstarije pisano djelo o povijesti i nastanku imena sela Bresta je izvorna pripovijest iz 16. stoljeća (opisuje upravo presudnu bitku s Turcima) koju je pod nazivom "Cvijeta Brestovskova ili Krv za krv" napisao Zvonimir Pužar (Tisak i naklada Maksa Brucka, Đakovo, 1905. godine).
Prema arheološkoj baštini (fortifikacije) na području sela su pronađeni ostaci kaštela Brest iz 1580. godine.
Od polovice 18. stoljeća, do gradnje željeznice Zidani Most – Sisak (1862. godine), Kupom do Karlovca prevozila se različita roba (žito, brašno, drvo), što je dovelo do selidbe stanovništva s područja Gline i drugih mjesta na spomenutoj relaciji i njihovo naseljavanje u Brest Pokupski (dio najstarijih obitelji i sada živi u selu).
Nije konkretno poznato od kada se umjesto imena Brest službeno koristi naziv "Brest Pokupski".
Novija povijest
U teškoj društveno-političkoj situaciji na području Petrinje 1990. godine u Brestu su održavani tajni sastanci budućih političkih čelnika iz Petrinje, te je u selu osnovan i neformalni stožer za provođenje izbora za tadašnju petrinjsku Općinsku skupštinu. Na petrinjskom području u to vrijeme postojala je samo stranka SKH-SDP koja je bila u čvrstim rukama Borislava Mikelića. Dana 9. veljače 1990. osnovan je HSLS u Sisku, a prva javna tribina bila je u Brestu na kojoj je govorio i Vlado Gotovac. Podružnica HSLS-a za Petrinju osnovana je 18. veljače 1990. u Brestu, iz razloga što u Petrinji "nije bilo slobodne dvorane" (pokušaj sprječavanja osnutka stranke). Kako se povijest ponavlja, srpske paravojne formacije koje su iz petrinjske vojarne, nakon osvajanja Petrinje (21. rujna 1991.) krenule u napad prema Sisku i Zagrebu, kao što je to bilo i u borbi s Turcima 400 godina ranije - njihov daljnji prodor zaustavljen je na obali rijeke Kupe, upravo u Brestu Pokupskom, rušenjem mosta i postavljanjem obrane od strane tadašnjeg Zbora narodne garde (ZNG). Brest Pokupski teško je stradao u potresu 28. prosinca 2020.
Kulturni i vjerski život
Na južnom dijelu sela, prema Petrinji, mjesno je groblje i kapela Svete Barbare (izgrađena prije 350 godina, u potpunosti srušena granatiranjem iz okupirane Petrinje 1991. godine, obnovljena nakon rata). Mjesto je do nedavno pripadalo RKT Župi Mala Gorica, a sada pripada Župi Žažina. Od spomen-obilježja za stradale iz Domovinskog rata (memorijalna baština) u središtu mjesta se nalazi križ uz glavnu cestu (Petrinja-Zagreb). U mjestu je sačuvano dvadesetak tradicijskih pokupskih kuća - ruralnih objekata drvene arhitekture, od kojih je Etno kuća Jurinec u gradskome vlasništvu, ali joj je potrebna sanacija, zbog značajnih oštećenja u Domovinskom ratu. Narodna nošnja kao plod tkalačko-vezilačke umjetnosti ovoga kraja, raskošna je pokupska odjeća s dominantnim crvenim motivima, geometrijskih i stiliziranih biljnih oblika, posebice barokiziranih cvjetova. Sastavni su dijelovi nošnje poculica (paculica) i peča, kao ukrasi na glavi udane žene, također stilizirani na tradicijski ruralni način. U selu je duži niz godina postojalo kulturno-umjetničko društvo "Pokupljanka", s tamburaškim sastavom "Brestovljani".
Stanovništvo
Gledano kroz povijesni razvoj:
- 1948. godine 354 stanovnika odnosno 107 domaćinstava
- 1971. godine 390 stanovnika i 112 domaćinstava
- 1981. ukupno 381 stanovnik i 120 domaćinstava
- 1991. godine 357 stanovnika, od toga 333 Hrvata (93,3%), 6 Srba (1,4%), te 19 ostalih (5,3%). Među ostale su spadali 9 tadašnjih Jugoslavena, 4 Muslimana, 2 Slovaka, 2 neizjašnjena te po 1 Slovenac i Crnogorac.
- 2001. godine 325 stanovnika, od toga 318 Hrvata [1]
Mjesni odbor
Od posljednjih izbora za vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora na području grada Petrinje, održanih 10. lipnja 2007. godine, sastav Mjesnog odbora Brest Pokupski je sljedeći: Mirica Zukanović (HDZ), Goran Išek i Mario Maniček (HNS - Liberalni demokrati), Vlado Ostrman i Ivo Golub (HSS). Upisano je ukupno 265 birača, glasovalo je 125 birača, odnosno 47,16 posto.
Šport
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||
.gif){kind=link}