Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Branko Ivanković (skladatelj)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir skladatelj

Branko Ivanković (Zagreb, 31. listopada 1968.) hrvatski je skladatelj, dirigent, glazbenik, aranžer i glazbeni producent. Mlađi je brat blizanac etnologa i folklorista Ivice Ivankovića.[1][2]

Životopis

Po završetku osnovne škole te osnovnog i srednjeg školovanja u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Branko Ivanković je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji upisao studij kompozicije. Osnove skladateljskoga umijeća učio je kod prof. Stanka Horvata, a zatim je studirao u razredima prof. Marka Ruždjaka i prof. Frane Paraća.

Dirigiranje je učio privatno kod Ina Perišića u Zagrebu te potom kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić[3] na Visokoj školi za glazbu i scenske umjetnosti u Beču (njem. Hochschule für Musik und darstellende Kunst Wien, današnji Universität für Musik und darstellende Kunst Wien) u razredima prof. Uroša Lajovica i prof. Günthera Theuringa. Godine 2010. na zagrebačkoj je Muzičkoj akademiji u razredu prof. Frane Paraća završio preddiplomski studij kompozicije.

Godine 1994. je zajedno s kolegom Antunom Tomislavom Šabanom i violinistom Božidarom Ljubinom bio inicijator obnove rada Zagrebačkog komornog orkestra (pri Hrvatskom društvu skladatelja), s kojim je održao nekoliko zapaženih koncerata. ↓1

Kao skladatelj, aranžer i dirigent surađivao je i surađuje s mnogim folklornim ansamblima, amaterskim i profesionalnim pjevačkim zborovima te instrumentalnim ansamblima u zemlji i u inozemstvu: primjerice Ansamblom narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO,[4][5][6][7][8] Studentskim kulturno-umjetničkim društvom »Ivan Goran Kovačić«,[9][10] Zagrebačkim folklornim ansamblom dr. Ivana Ivančana,[11] Kulturno-umjetničkim društvima »Jedinstvo« i »Brodosplit« iz Splita, Folklornim ansamblom »Matija Gubec«, Folklornom družinom »Vuga« i Tamburaškim sastavom »Grofovi«[12][13] iz Karlovca, Tamburaškim orkestrom »Campanera« iz Đakova,[14] Folklornim ansamblom »Štokavci« iz Čajte u južnoaustrijskome Gradišću, Ženskim pjevačkim zborom »Jele« i Tamburaškim orkestrom »Kardinal Stepinac« iz Vancouvera, Zborom bečke glazbene mladeži (njem. Wiener Jeunesse Chor), Mješovitim zborom Hrvatske radiotelevizije,[15] Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske,[16] itd.

U razdoblju od 2002. do 2005. godine bio je angažiran kao dirigent Mješovitoga pjevačkog zbora na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, gdje je povremeno poučavao i teorijske glazbene predmete.

Od veljače 2007. do studenoga 2010. godine bio je vanjski honorarni suradnik u Fono-odjelu Glazbene dokumentacije Hrvatskoga radija, gdje je osim digitalizacije fonograđe editirao glazbu te obrađivao podatake o autorima i izvođačima za programske potrebe redakcija zabavne i narodne glazbe. Od listopada 2012. do listopada 2016. za potrebe Prvoga programa Hrvatskoga radija autorski je uređivao emisije u ciklusu Amaterska glazba i stvaralaštvo.[17] Povremeno je bio angažiran i kao glazbeni producent za studijska i koncertna snimanja za potrebe radijskoga i televizijskoga programa te produkciju trajnih snimaka za fonoteku Hrvatskoga radija (primjerice Akademski harmonikaški orkestar »Ivan Goran Kovačić« iz Zagreba, Tamburaški orkestar KUD-a »Dragutin Domjanić« iz Adamovca,[18][19] Vokalna skupina »Arete« iz Konjščine, Puhački orkestar »Rozga«[20] i dr.).

Kao svestrani glazbenik – pijanist, klavijaturist, harmonikaš, bas-gitarist i tamburaš te poznavatelj i svirač mnogih tradicijskih narodnih glazbala poput duda, gajda, dipli, tambura samica, šargije, lijerice, okarina, žveglica, diplica, šurli i sopila – djeluje u raznim glazbenim žanrovima, posebice tzv. ozbiljnoj te zabavnoj i folklornoj glazbi. Član je Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara, Hrvatske glazbene unije i Matice hrvatske, piše knjige o glazbi te prevodi stručnu literaturu.[21]

Djela (izbor)

Skladbe

  • Preludij za glasovir (1988.)
  • Nokturno za glasovir (1988.)
  • Pet minijatura za glasovir (1988.)
  • Mala suita za glasovir (1989.)
  • Scherzo za glasovir (1989.)
  • Žabe za dječji zbor (1990., stihovi: Oton Župančič)
  • Jesen za dječji ili ženski zbor i glasovir (1990., stihovi: Dobriša Cesarić)
  • Tri meditacije za ženski zbor (1990., stihovi: Mak Dizdar)
  • San u kamenu za ženski zbor i glasovir (1990., stihovi: Jure Kaštelan)
  • Pet bagatela za violinu i violončelo (1991.)
  • Introdukcija i Scherzo za gudački orkestar (1991.)
  • Per varios casus... za gudački kvartet (1992.)
  • Ricordanza za violinu i glasovir (1993.)
  • V vodi sanje..., dvije pjesme za alt, flautu, fagot i glasovir (1993., stihovi: Nikola Pavić)
  • Ave Maria za mješoviti zbor (1994.)
  • Quodlibet za kvintet limenih puhača i orgulje ili glasovir (1994./1995., rev. 2010.)[22]
  • Salve Regina za ženski zbor (1995.)
  • Pater noster za mješoviti zbor (1997.)

Glazbene obrade

  • Žetva u Kupljenovu, žetveni običaj, pjesme i plesovi Kupljenova – koreografija: Ivica Ivanković (1987.)
  • Igrajte nam japa, pjesme i plesovi Međimurja – koreografija: Ivica Ivanković (1987./1988.)
  • Idem kolu, makar ne igrala, pjesme i plesovi Brodskog posavlja – koreografija: Ivica Ivanković (1988.)
  • Kresnice, ivandanjski običaj, pjesme i plesovi jaskanskoga Prigorja – koreografija: Ivica Ivanković (1988.)
  • Alaj volim u kolu igrati, pjesme i plesovi Slavonije – koreografija: Ivica Ivanković (1988.)
  • Oro se vie, pjesme i plesovi (Povardarja) – koreografija: Ivica Ivanković (1989.)
  • Vlaške igre – koreografija: Desanka Đorđević (1989.)
  • Šanti Juraj vu zelenju, jurjevski običaj iz Hrvatskog zagorja – koreografija: Ivica Ivanković (1989.)
  • Dobar večer stara mila majko, pjesme i plesovi hrvatske Posavine – koreografija: Ivica Ivanković (1990.)
  • Ženji mlada doklen ti je ’lada, žetveni običaj jaskanskoga Prigorja – koreografija: Ivica Ivanković (1991.)
  • Mi smo djeca vesela, dječje igre i pjesme iz Slavonije – koreografija: Silvija Jurković (1992.)
  • Otočke kraljice – koreografija: Ivica Ivanković (1993., rev. 2002.)
  • Korčulanski bali, plesovi otoka Korčule – koreografija: Ivica Ivanković (1993., rev. 2010.)
  • Podvelebitskim kanalom – koreografija: Andrija Ivančan (1993.)
  • Žena ide na gosti, pjesme i plesovi Podravine – koreografija: Ivica Ivanković (1994.)
  • Bog poživi kuće gospodara, pjesme i plesovi Draganića – koreografija: Ivica Ivanković (1995.)
  • Ljubljeni svatovi, svadbeni običaj iz južnoga Gradišća – koreografija: Josef Jugovits (1996.)
  • Kad zapjevam ja ovak’ malena, pjesme i plesovi karlovačkoga Pokuplja – koreografija: Ivica Ivanković (1998.)
  • Žetva, žetveni običaj južnoga Gradišća – koreografija: Josef Jugovits (1998.)
  • Vazmeni tanci, uskrsni običaj južnoga Gradišća – koreografija: Josef Jugovits (2000.)
  • Četarski fašnjaki, pokladni običaj južnoga Gradišća – koreografija Ivica Ivanković (2002.)
  • Tiček nam popieva, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja – koreografija: Ivica Ivanković (2003.)
  • Orkestracija skladbe Svrši stopi moje Krste Odaka za mješoviti zbor i simfonijski puhački orkestar (2003.)
  • Sad idemo dole v Posavinu, pjesme i plesovi hrvatske Posavine – koreografija: Ivica Ivanković (2004.)
  • Lepa moja gora zelena, pjesme i plesovi sesvetskog Prigorja – koreografija: Ivica Ivanković (2005.)
  • Kordunaške uspomene, pjesme i plesovi Korduna – koreografija: Ivica Ivanković (2006.)
  • Pjesme i plesovi Zagrebačkog polja – koreografija: Ivica Ivanković (2007.)
  • Goranski bal, pjesme i plesovi Gorskoga kotara – koreografija: Ivica Ivanković (2007.)
  • Žumberačke rušnarice – koreografija: Ivica Ivanković (2008.)
  • Tajnovitom Bilogorom, pjesme i plesovi Bilogore – koreografija: Ivica Ivanković (2010., rev. 2014.)
  • Lep’ mi je vrtek ograjen, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja – koreografija: Ivica Ivanković (2010.)
  • Ajde kolo, nemoj stati, slavonska kola i kolede – koreografija: Ivica Ivanković (2011.)
  • Negda na Demerju, pjesme i plesovi Demerja – koreografija: Ivica Ivanković (2011.)
  • Ajde Šokci da se veselimo, pjesme i plesovi Baranje – koreografija: Ivica Ivanković (2012.)
  • Pokraj Kupe, vode ’ladne, pjesme i plesovi Pokuplja – koreografija: Ivica Ivanković (2013.)

Stručne korekture, prijevodi, transkripcije i notografija

  1. Petrović, Tihomir: Nauk o glazbi, Zagreb: HDGT, 2005. ISMN M-9005242-2-5[23]
  2. Eggebrecht, Hans Heinrich: Bachovo „Umijeće fuge“. Pojava i tumačenje, Zagreb: HDGT, 2005. ISMN M-90055242-1-8[24][25]
  3. Petrović, Tihomir: Nauk o kontrapunktu, Zagreb: HDGT, 2006. ISBN 953-98095-1-7 [26]
  4. Kunze, Stefan: Wolfgang Amadeus Mozart: Simfonija u g-molu, KV 550, Zagreb: HDGT, 2006. ISBN 953-98095-3-3[21]
  5. Prautzsch, Ludwig: Ovime stupam pred Prijestolje tvoje. Figure i simboli u posljednjim djelima Johanna Sebastiana Bacha, Zagreb: HDGT, 2007. ISBN 978-953-98095-6-8
  6. Jakolić, Božica & Horvat, Jasna (ur.): Donjosutlanski govor i običaji. Zbornik kajkavske ikavice, Zagreb: Školska knjiga, 2007. ISBN 978-953-95782-0-4
  7. Ivanković, Ivica: Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popievke, Kupljenovo: KUD »Kupljenovo« / Zagreb: FoMa, 2012. ISBN 978-953-6878-21-5
  8. Balaskovics, Melanie & Subosits, Ronald: Iz štokavskoga vrtljaca... gradišćanskohrvatske narodne jačke iz štokavske krajine okolo Čajte, Schachendorf: VA »Štokavke« / Oberschützen: Burgenländisches Volksliedwerk, 2013. ISBN 978-3-200-03356-6[27]

Diskografija (izbor)

  • Audio kazeta Zorja je, zorja..., Folklorni ansambl SKUD-a »Ivan Goran Kovačić«, Zagreb, 1989.[9]
  • CD Festival Međugorje: Klasična duhovna glazba, Ganga music, 1995.[28][29]
  • CD Gradišće okolo Pinke – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 1997.[30]
  • CD Je li se još kad spomeneš? – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 1999.[31]
  • CD Danas spivaj ’se stvorenje – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 2001.[32]
  • CD/DVD Polag Pinke – Folklorni ansambl »Štokavci«, Čajta/Austrija, 2003.[33]
  • CD Svjetlo božićne noći – FD »Vuga«, Croatia Records, 2008.[34]
  • CD Božićni koncert – Ansambl LADO, Aquarius Records, 2010.[35]
  • CD Hrvatsko biserje – FD »Vuga«, Croatia Records, 2012.[36]
  • CD Iz kajkavskih krajeva, vol. 3 i 4 – Ansambl LADO, Aquarius Records, 2012.[37]
  • CD Hrvatsko biserje 2 – FD »Vuga«, Croatia Records, 2014.[38]

Nagrade i priznanja

  • 1994. – Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za skladbe Ricordanza i V vodi sanje...
  • 1994. – 1. nagrada stručnoga žirija na Međunarodnom glazbenom festivalu u Međugorju za skladbu Ave Maria[39]
  • 1999. – zahvalnica Ansambla LADO za doprinos u njegovanju hrvatske narodne baštine povodom 50. obljetnice Ansambla
  • 2000. – priznanje na Europskom međunarodnom skladateljskom natjecanju IBLA Grand Prize u Italiji[40]
  • 2015. – nominacija za hrvatsku glazbenu nagradu Porin u kategoriji za najbolji album folklorne i etno glazbe za album Hrvatsko biserje 2[41]

Bilješke

  1. ↑1  Prvi koncert tog novoobnovljenoga Zagrebačkoga komornog orkestra održan je 1. svibnja 1994. u Velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u povodu obilježavanja 900 godina Zagrebačke nadbiskupije i grada Zagreba. Orkestar je u programu svakog svog koncerta izvodio barem jedno djelo hrvatskoga skladatelja: u sklopu prvoga koncerta praizvedena je skladba »Konture« Antuna Tomislava Šabana.[42]

Izvori

  1. ↑ Discogs.com – Branko Ivanković, pristupljeno 21. veljače 2015.
  2. ↑ HDS ZAMP: Branko Ivanković, pristupljeno 21. veljače 2015.
  3. ↑ Prvih deset godina Fonda Lovro & Lilly Matačić (1987. – 1997.), Zagreb: Fond Lovro i Lilly Matačić, str. 7
  4. ↑ Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO / Program – Vokalno instrumentalni program, pristupljeno 3. veljače 2015.
  5. ↑ HUOJ – Božićni koncert Ansambla LADO u Zagrebu 2006., pristupljeno 3. veljače 2015.
  6. ↑ Joško Ćaleta: »Lado i glazba«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 175
  7. ↑ Ivan Ivančan mlađi: »Lado danas«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 32 i 41
  8. ↑ Bojan Pogrmilović: »Lado – kreatori i interpreti«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 82
  9. ↑ 9,0 9,1 SKUD »Ivan Goran Kovačić« (Zagreb) / Folklorni ansambl: Diskografija, pristupljeno 21. veljače 2015.
  10. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl Ivan Goran Kovačić ‎– 60 Godina Folklornog Ansambla Ivan Goran Kovačić - 1948 – 2008, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  11. ↑ Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana / Repertoar, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  12. ↑ Tamburaški sastav Grofovi / Povijest (Arhivirano 30. listopada 2016.), pristupljeno 2. ožujka 2015.
  13. ↑ Discogs.com – Tamburaški Sastav »Grofovi«, pristupljeno 10. ožujka 2015.
  14. ↑ Discogs.com – Tamburaški Orkestar „CAMPANERA“: Tambura Je Sve Što Imam, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  15. ↑ Discogs.com – U Čast Gospi / Festival Međugorje: Klasična Duhovna Glazba, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  16. ↑ Barbara Govorčin: »Trubljom i rogom na neprijatelja!«, Studio, br. 83, str. 66-69 (18. prosinca 1997.)
  17. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo, autor: Branko Ivanković, pristupljeno 3. veljače 2015.
  18. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo: »Iz produkcije Hrvatskoga radija« (2), pristupljeno 3. veljače 2015.
  19. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo: »Iz produkcije Hrvatskoga radija« (3), pristupljeno 3. veljače 2015.
  20. ↑ HRT / Hrvatski radio – Amaterska glazba i stvaralaštvo: »Iz produkcije Hrvatskoga radija«, pristupljeno 3. veljače 2015.
  21. ↑ 21,0 21,1 HDGT / Izdavaštvo: »Wolfgang Amadeus Mozart: Simfonija u g-molu, KV 550«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  22. ↑ Muzički informativni centar: Simply Brass i Mia Elezović u Dvorani Lisinski, pristupljeno 26. srpnja 2019.
  23. ↑ HDGT / Izdavaštvo: »Nauk o glazbi«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  24. ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica, pristupljeno 6. veljače 2015.
  25. ↑ HDGT / Izdavaštvo: »Bachovo „Umijeće fuge“. Pojava i tumačenje«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  26. ↑ HDGT / Izdavaštvo: »Nauk o kontrapunktu«, pristupljeno 6. veljače 2015.
  27. ↑ www.volksgruppen.orf.at – Pjesmarica „iz štokavskoga vrtljaca“ objavljeno 11. studenoga 2013., pristupljeno 27. srpnja 2019.
  28. ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica, pristupljeno 3. veljače 2015.
  29. ↑ The European Library.org – CD Festival Međugorje: Klasična duhovna glazba, 1995., pristupljeno 3. veljače 2015.
  30. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Gradišće Okolo Pinke, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  31. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Je Li Se Još Kad Spomeneš, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  32. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Danas Spivaj ’Se Stvorenje, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  33. ↑ Discogs.com – Folklorni Ansambl „Štokavci“ ‎– Polag Pinke, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  34. ↑ Croatia Records – Folklorna družina VUGA: CD Svjetlo božićne noći, pristupljeno 6. veljače 2015.
  35. ↑ Discogs.com – LADO ‎– Božićni Koncert / Christmas Concert, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  36. ↑ Croatia Records – Folklorna družina VUGA: CD Hrvatsko biserje, pristupljeno 6. veljače 2015.
  37. ↑ Discogs.com – LADO ‎– Iz Kajkavskih Krajeva - Vol. 3 I 4, pristupljeno 3. ožujka 2015.
  38. ↑ Croatia Records – Folklorna družina VUGA: CD Hrvatsko biserje 2, pristupljeno 6. veljače 2015.
  39. ↑ Maja Stanetti: »Međunarodni glazbeni festival „Međugorje ’94“. Skladbe pobjednice«, Večernji list, 25. srpnja 1994.
  40. ↑ IBLA Foundation / 2000 Laureates: Most distinguished and Talented artists, pristupljeno 3. veljače 2015.
  41. ↑ www.porin.org – Dobitnici 22. Porina, pristupljeno 11. ožujka 2015.
  42. ↑ Muzički informativni centar: Konture za gudački orkestar (Antun Tomislav Šaban), pristupljeno 3. veljače 2015.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Branko_Ivanković_(skladatelj)&oldid=497238"