| Ivica Ivanković | |
 Ivica Ivanković (2015.) | |
| Rođenje | 31. listopada 1968. Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | humanističke znanosti i etnologija |
| Alma mater | Sveučilište u Zagrebu |
| Poznat po | etnologija i folkloristika |
| Istaknute nagrade | zahvalnica Ansambla LADO medalja Slovačke radiotelevizije godišnja nagrada Grada Zaprešića |
Ivica Ivanković (Zagreb, 31. listopada 1968.) hrvatski je etnolog, etnograf i folklorist te profesor etnologije i poljskoga jezika i književnosti. Dugogodišnji je djelatnik Hrvatske radiotelevizije,[1][2] gdje kao urednik u Redakciji narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskoga radija vodi i uređuje cikluse glazbeno-govornih emisija "Iz narodne baštine kajkavskih krajeva".[3][4][5] Stariji je brat blizanac skladatelja i dirigenta Branka Ivankovića.[6]
Životopis
Poslije završene osnovne i srednje škole, u Zagrebu je na Filozofskom fakultetu studirao etnologiju i polonistiku: diplomski rad na temu etnoteatrologije obranio je u ožujku 1997. te stekao visokostručno zvanje Profesor etnologije i poljskog jezika i književnosti. Od rane se mladosti bavi istraživanjem narodne baštine, proučavanjem i izradom narodnih nošnji te bilježenjem glazbenoga i plesnoga nasljeđa Hrvata, posebice kajkavaca. U početku se folklorom bavio kao amater: od 1983. do 1986. godine polazio je ljetnu i zimsku Školu folklora dr. Ivana Ivančana, na kojoj je u razdoblju od 1993. do 1996. vodio i nastavu na temu „Narodne nošnje“.[3] Od 1990. do 1993. bio je zaposlen i kao plesač/pjevač u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, s kojim i danas uspješno surađuje kao autor glazbenih obrada i koreograf.[7][8][9][10] Dvije je godine (od 1995. do 1997.) djelovao i kao stručni suradnik u Odjelu za folklor Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu.[3] Od travnja 1998. stalni je suradnik negdašnje Redakcije narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskoga radija, a danas i novinar, autor, voditelj i urednik radijskih emisija folklorne tematike u Odjelu glazbenih sadržaja Hrvatske radiotelevizije.[11][12] Etno-poeziju na zavičajnom kajkavskom (zagorsko-prigorskom) narječju piše od 2005. godine.[13]
Kao pedagog, koreograf ili voditelj[14][15] surađivao je i surađuje s mnogim izvornim i reproduktivnim folklornim skupinama i ansamblima u Hrvatskoj i u inozemstvu, primjerice u Australija, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Brazilu, Francuskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj i Austriji: za njih je do danas autorski osmislio i priredio više od 100 folklornih koreografija i glazbenih obrada.[16]
.jpg){kind=link}
Ivica Ivanković bio je jedan od osnivača i član upravnoga odbora Hrvatskoga društva folklornih koreografa (2001. – 2002.).[17] Neko je vrijeme bio član Hrvatskoga društva folklorista, a godinama i Stučnoga odbora za folklornu djelatnost Grada Zagreba te stručni rukovoditelj i idejni začetnik Smotre muških pjevačkih skupina Hrvatske.[3] Član je Hrvatskoga etnološkoga društva,[2] Hrvatske glazbene unije i Matice hrvatske. Dugogodišnji je suradnik zagrebačke Pasionske baštine,[13] te član i predsjednik Stručnoga savjeta za folklor Hrvatskoga sabora kulture.[18]
Bibliografija
Knjige
- Ivica Ivanković / Vladimir Šimunić: Hrvatske narodne nošnje • Croatian National Costumes, Zagreb : Multigraf, 2001. ISBN 953-6060-10-8[19]
- Ivica Ivanković / Vladimir Šimunić: Hrvatske narodne nošnje • Kroatische Volkstrachten, Zagreb: Multigraf, 2001. ISBN 953-6060-11-6[20]
- Ivica Ivanković / Vladimir Šimunić: Hrvatske narodne nošnje • Horvát népviseletek, Zagreb: Multigraf, 2002. ISBN 953-6060-15-9[21]
- Narodna nošnja Korduna : Hrvatski Blagaj, Zagreb: Hrvatski sabor kulture, 2009. ISBN 978-953-6074-12-9[22]
- Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popievke, Kupljenovo: KUD »Kupljenovo« / Zagreb: FoMa, 2012. ISBN 978-953-6878-21-5[23][24]
Članci
- »Narodne nošnje u Hrvata« – u: Vesna Kukavica (ur.): Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 1995./1996., str. 408-419[25]
- »Etnografski zapisi o narodnim nošnjama Hrvata-katolika na Kordunu« – u: Jadranka Grbić (gl. ur.): Etnološka tribina (godišnjak Hrvatskog etnološkog društva), Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 33 / 2003. (i.e. 2004.), 26 ; str. 147-152[26]
- »Zrno po zrno - kapica« – u: Vesna Kukavica (ur.): Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2003 (i.e. 2002.), str. 74-77[27]
- »Gradišćanski glazbeni spomenari« – u: Vesna Kukavica (ur.): Hrvatski iseljenički zbornik, Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2004. (i.e. 2003.), str. 73-80[28]
- »Zorica Jandras – pučki dramski pisac iz Kupljenova« – u: Stjepan Laljak (ur.): Zaprešićki godišnjak, Zaprešić: Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 10/11 – 2000./2001. (i.e. 2002.), str. 275-290[29]
Folklorne koreografije (izbor)
.jpg){kind=link}
- Žetva u Kupljenovu, žetveni običaj, pjesme i plesovi Kupljenova (1987.)
- Igrajte nam japa, pjesme i plesovi Međimurja (1987./1988.)
- Idem kolu, makar ne igrala, pjesme i plesovi Brodskog posavlja (1988.)
- Kresnice, ivandanjski običaj, pjesme i plesovi jaskanskoga Prigorja (1988.)
- Alaj volim u kolu igrati, pjesme i plesovi Slavonije (1988.)
- Oro se vie, pjesme i plesovi (Povardarja) (1989.)
- Šanti Juraj vu zelenju, jurjevski običaj iz Hrvatskog zagorja (1989.)
- Dobar večer stara mila majko, pjesme i plesovi hrvatske Posavine (1990.)
- Ženji mlada doklen ti je ’lada, žetveni običaj jaskanskoga Prigorja (1991.)
- Otočke kraljice (1993., rev. 2002.)
- Korčulanski bali, plesovi otoka Korčule (1993., rev. 2010.)
- Žena ide na gosti, pjesme i plesovi Podravine (1994.)
- Bog poživi kuće gospodara, pjesme i plesovi Draganića (1995.)
- Kad zapjevam ja ovak’ malena, pjesme i plesovi karlovačkoga Pokuplja (1998.)
- Četarski fašnjaki, pokladni običaj južnoga Gradišća (2002.)
- Tiček nam popieva, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja (2003.)
- Sad idemo dole v Posavinu, pjesme i plesovi hrvatske Posavine (2004.)
- Lepa moja gora zelena, pjesme i plesovi sesvetskog Prigorja (2005.)
- Kordunaške uspomene, pjesme i plesovi Korduna (2006.)
- Pjesme i plesovi Zagrebačkog polja (2007.)
- Goranski bal, pjesme i plesovi Gorskoga kotara (2007.)
- Žumberačke rušnarice (2008.)
- Tajnovitom Bilogorom, pjesme i plesovi Bilogore (2010., rev. 2014.)
- Lep’ mi je vrtek ograjen, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja (2010.)
- Ajde kolo, nemoj stati, slavonska kola i kolede (2011.)
- Negda na Demerju, pjesme i plesovi Demerja (2011.)
- Ajde Šokci da se veselimo, pjesme i plesovi Baranje (2012.)
- Pokraj Kupe, vode ’ladne, pjesme i plesovi Pokuplja (2013.)
Nagrade i priznanja
- 2009. – zahvalnica Ansambla LADO za doprinos umjetničkim postignućima Ansambla
- 2009. – medalja Slovačke radiotelevizije na 55. Međunarodnom folklornom festivalu u Východni (Žilinský kraj, Slovačka)
- 2014. – godišnja nagrada Grada Zaprešića za zasluge u promicanju i čuvanju folklorne baštine zaprešićkog kraja[30]
Izvori
- ↑ Božidar Novak (gl. ur.): Leksikon radija i televizije, Zagreb: Masmedia/HRT 2006., str. 707, ISBN 953-157-483-9
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatsko etnološko društvo / Imenik: Ivica Ivanković, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Ivica Ivanković: Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popievke, str. 315.
- ↑ Matica.hr / Vijenac 489: Kajkavska glazbena baština, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Jaska.hr – KUD Lipa iz Slavetića sutra gostuje u programu Hrvatskog radija, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Discogs.com – Ivica Ivanković, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO / Program – Vokalno instrumentalni program, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Joško Ćaleta: »Lado i glazba«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 175
- ↑ Ivan Ivančan mlađi: »Lado danas«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 24, 32, 36 i 41
- ↑ Bojan Pogrmilović: »Lado – kreatori i interpreti«, u: Vitez, Z. / Vučić, M. (ur.): LADO. Hrvatsko nacionalno blago, Zagreb: Školska knjiga / LADO, 2008., str. 82
- ↑ HRT / HR1 – Po vašem izboru, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ HRT / HR1 – Iz hrvatske narodne baštine, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ 13,0 13,1 Pasionska baština 2014. (programska knjižica, str. 20), pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Muzički informativni centar: 60 godina Folklornog ansambla Ivan Goran Kovačić, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ KUD »Kupljenovo« – Izvorna folklorna (skupina); Ivančice, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ HDS ZAMP: Ivica Ivanković (popis djela), pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Hrvatsko društvo folklornih koreografa: O društvu, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Hrvatski sabor kulture / Ples: O djelatnosti, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Hrvatske narodne nošnje • Croatian National Costumes, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Hrvatske narodne nošnje • Kroatische Volkstrachten, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Hrvatske narodne nošnje • Horvat nepviseletek, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Kordunska narodna nošnja : Hrvatski Blagaj, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija: Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popievke, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Grad Zaprešić.com – Dražen Mufić: »Predstavljena knjiga „Kupljenski spomenar – 1. diel – Tanci i popevke“«, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Narodne nošnje u Hrvata, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Etnografski zapisi o narodnim nošnjama Hrvata-katolika na Kordunu, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Zrno po zrno – kapica, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Gradišćanski glazbeni spomenari, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Crolist – Skupni katalog hrvatskih knjižnica: Zorica Jandras – pučki dramski pisac iz Kupljenova, pristupljeno 3. siječnja 2016.
- ↑ Zaprešić.hr – Svečana sjednica Gradskog vijeća (objavljeno 12. listopada 2014.), pristupljeno 3. siječnja 2016.