Bonaventura Francesco Cavalieri (vjerojatno Milano, 1598. - Bologna, 3. prosinca ili 30. studenog 1647.), talijanski isusovac.
Na njegov interes za matematiku presudno je utjecao Galileo Galilej, kojeg je upoznao za vrijeme svojeg boravka u samostanu u Pisi. Cavalieri se bavio raznim područjima matematike, fizike i astronomije. Objavio je i nekoliko vrlo zapaženih radova iz astrologije, a priredio je i logaritamske tablice, te tablice logaritama trigonometrijskih funkcija za uporabu u astronomiji.
Cavalierieva načela u današnjem izričaju suvremen su zapis njegovih stavaka o nedjeljivim veličinama, koje je izložio u radu "Geometria indivisibilibus continuorum nova quadam ratione promota" (1635.), a koji su inspirirani Arhimedovim radovima.
Bio je predavač matematike na Sveučilištu u Bologni i putem pisama održavao stalne veze s najuglednijim matematičarima svojeg vremena.
Cavalierijev princip
Za ovog velikog matematičara veže se jednostavno načelo, tzv. Cavalijerijev princip. Cavalijerijev princip za površine kaže da ako se dva lika mogu postaviti tako da njihovi presjeci s pravcima paralelnima jednom zadanom pravcu imaju istu duljinu, tada oni imaju jednake površine. Analogno, Cavalijerijev princip za obujme kaže da ako se dva tijela mogu postaviti tako da njihovi presjeci s ravninama paralelnima jednoj zadanoj ravnini imaju jednake površine, tada ta dva tijela imaju jednake obujme.
Ovim se načelom metodom analogije često dokazuju spomenute veličine raznih geometrijskih likova i tijela.