Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.

Zemljopis

Središte Bošnjaka

Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.

Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Povijest

Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola kulture polja sa žarama koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.

Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna), i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ušoravanjem biti povezana u cjelinu.

Turska vladavina

Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci

Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:

• Boşnak (Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,

• Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),

• Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (doseljenik), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.

Najviše je poreza i ušura plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela imali su i 4 vodenice na rijeci Savi. Selo Županje Blato (Jupaniye Blata) u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

Vojna krajina i suvremeno razdoblje

Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.

Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne 16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.

Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor., a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori..

Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena, u poglavlju Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.

U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.

Stanovništvo

Bošnjaci, svibanj 2018.

Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima. Prema popisu iz 2011. Bošnjaci imaju 3.901 stanovnika i najveće su ruralno naselje županjske Posavine.

Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva

1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
3.100	3.955	4.475	4.350	4.622	4.783	4.386	4.473	4.329	4.529	4.769	4.741	4.531	4.426	4.653	3.901

Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2011.

• Hrvati - 3.855 (98,82%)
• Albanci - 14 (0,36%)
• Srbi - 9 (0,23%)
• Romi - 7
• Bošnjaci - 1
• Mađari - 1
• neopredijeljeni - 4

Gospodarstvo

Oborak

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge . To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.

Prirodna baština

Bošnjački Vjerovi

Bošnjački Vjerovi

Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.

U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.

Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.

Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.

Svetište Drage Gospe Bošnjačke

Svetište 1945.

Svetište do 1947.

Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.

Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".

Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.

Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.

Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi.

Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić

Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.

Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".

Spomenici i znamenitosti

Šumarski muzej Bošnjaci

• Šumarski muzej
• Crkva sv. Martina iz 1792. godine, župna crkva
• Svetište Drage Gospe Bošnjačke
• Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću
• Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
• Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u Prvom svjetskom ratu, 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u Drugom svjetskom ratu i 14 poginulih i nestalih mještana u Domovinskom ratu
• Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.)

Obrazovanje

• Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića

Kultura

• Kulturno-umjetničko društvo Branimir
• Ženski vokalni ansambl Nene
• Ženska pjevačka skupina Snaše
• Muška pjevačka skupina Baće

Sport

• NK Zrinski Bošnjaci
• RK Zrinski
• Šahovski klub Bošnjaci
• Vatrogasni dom "DVD Bošnjaci"
• Športsko ribolovna udruga "VIROVI"Bošnjaci
• Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci

Događanja

Svetište danas

• Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja
• K nebu leti, pjesmo moja, godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir"
• Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine
• Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine

Poznate osobe

Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.

Otarčići za svetenje

• Vanja Drach (1932. - 2009.), glumac
• Nada Subotić (1931. - 2016.), glumica
• Sonja Kovačić-Tajčević (1894. - 1968.), slikarica
• Josip Mišić, nogometaš
• Josip Babogredac (1907. - 1989.), učitelj i slikar
• Mislav Lešić, slikar
• Martin Lešić
• Nera Lešić, model
• Mato Leaković, političar
• Mato Babogredac (1875. - 1950.), političar
• Antun Bačić - Tuca, pjesnik (Ovdje smo) i bošnjački župnik
• Ivan Gačić, pučki pjesnik
• Zdenko Ilić, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, sudac i branitelj veze
• Antun Jovanovac, svećenik i pjesnik
• Matej Juzbašić, učitelj i kulturni djelatnik
• Vinko Juzbašić, publicist, zavičajni povjesničar
• Bernardin (Toma) Leaković (1741. - 1815.), fratar i književnik (Nauk od poglavitih stvarih kerstjansko-katolichanskih)
• Ivica Lenić, svećenik, župnik i upravitelj svetišta Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu
• Antun Lešić Tunja, učitelj, pisac i glazbenik (Oskrnavljeni raj, Let plavog konjogriza, Vremena iskrivljenih ogledala)
• Ilija Lešić - Bartolov (1915.- 1985.), književnik i publicist (Hajduk Ilijica i druge pripovjetke, Marika; Vesela je Šokadija)
• Luka Lešić (1898. - 1945.), političar
• Damir Matanović, znanstvenik i sveučilišni profesor u Osijeku
• Matija Mišić, nogometaš
• Suzana Nikolić, glumica
• Matija Pavličić (1885.-1904.)
• Josip Šarčević (1949. - 2009.), profesor vinkovačke gimnazije
• Mirko Šarčević
• Petar Šokčević, svećenik i književnik
• Andrija Šumanovac, svećenik
• Franjo Šumanovac, geolog
• Marijan Batarilović, pilot

Literatura

• Bruce W. McGowan, Sirem Sancagi Mufassal Tahrir Defteri (1566.-1574.), Ankara, 1983.
• Boško Marijan, Popernjak : naselje i nekropola brončanog doba : Zavičajni muzej Stjepana Grubera, Županja, 30.studenog - 22. prosinca 2005., Županja, Zavičajni muzej Stjepana Grubera, 2005.
• Boško Marijan, Brončani i koštani predmeti iz Popernjaka kod Bošnjaka - Županja, Histria antiqua, 19/2010.
• Slavenka Ercegović, Istraživanje srednjovjekovne nekropole u Bošnjacima, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 1/1961.
• Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017., www.bosnjaci.hr
• Kői káptalan, dokument iz 1476. gdje se spominju Bošnjaci, Slanić selo, te ostala manja sela kao dio posjeda Selna (Zelna), archives.hungaricana.hu

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

• Općina Bošnjaci, službeno mrežno mjesto
• Bošnjački list, službeno općinsko glasilo

Nedovršeni članak Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.