Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alexander Löhr

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Alexander Löhr
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 20. ožujka 1885.
Mjesto rođenja Drobeta-Turnu Severin, Rumunjska
Datum smrti 26. veljače 1947.
Mjesto smrti Beograd, Srbija
Nacionalnost Nijemac
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1906. - 1945.
Čin general-pukovnik
Ratovi Prvi svjetski rat
Drugi svjetski rat
Važnije bitke Poljska kapmanja
Operacija 25
Invazija na SSSR
Fall Weiss
Vojska Austro-ugarska vojska
Austrijska vojska
Wehrmacht
Rod vojske Luftwaffe
Zapovijedao Grupa armija E
Odlikovanja Viteški križ željeznog križa s hrastovim lišćem i mačevima

Alexander Löhr (Drobeta-Turnu Severin, 20. svibnja 1885.Beograd, 26. veljače 1947.), njemački vojnik, časnik u vojskama Austro-Ugarske Monarhije, Republike Austrije, te Nacističke Njemačke.

Životopis

Mladost i Prvi svjetski rat

Alexander Löhr rođen je u Rumunjskoj 1885. god. Osim njemačkog, odlično je govorio ruski, hrvatski, rumunjski i mađarski jezik. U Prvom svjetskom ratu zapovjedao je vodom pionirske bojne 85. pješačke pukovnije Austro-Ugarske vojske. Kraj rata dočekao je sa činom bojnika.

Međuratno razdoblje

Nakon rata, Löhr nastavlja služiti u vojsci novostvorene Republike Austrije. U čin potpukovnika unaprijeđen je 1921., a u čin pukovnika 1928. god. Čin general-bojnika dobiva 1934. kada postaje zapovjednik Austrijskog ratnog zrakoplovstva.

Po izvođenju Anschlussa 1938., Löhr prelazi u oružane snage Nacističke Njemačke. Ubrzo je postao zapovjednik njemačke zrakoplovne flote na području Austrije. Tada je unaprijeđen u čin general-poručnika.

Drugi svjetski rat

Po izbijanju Drugog svjetskog rata, Löhr je postao zapovjednik 4. zračne flote. Sudjelovao je u napadima na Poljsku, Jugoslaviju, i SSSR. Njegove zračne snage bombardirale su Beograd. Dne 3. svibnja 1941. promaknut je u čin general-pukovnika. Zapovijedao je 12. armijom na Balkanu od 12. srpnja 1942. do prosinca 1942. godine.

Zapovjedao je prvim većim anti-partizanskim operacijama u Hrvatskoj. Veći dio rata, kao nadležni general, bio je u stalnoj vezi s njemačkim predstavnicima u NDH, te je bio upoznat sa stanjem i problemima u hrvatskoj državi.

Prilikom propasti NDH, zapovjedao je povlačenjem njemačke vojske na sjever. Potpisao je kapitulaciju 9. svibnja 1945. i predao se partizanima u Sloveniji, ali je tri dana poslije pobjegao i uspio se probiti do Britanaca kojima se predao. Britanci su ga izručili jugoslavenskim komunističkim vlastima. Osuđen je na smrt zbog odgovornosti za bombardiranje Beograda 6. travnja 1941 i strijeljan 26. veljače 1947. u Beogradu.