Berneuxia
| Berneuxia | |
|---|---|
| B. thibetica. B. thibetica. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Nadred: | Asteranae |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Diapensiaceae |
| Rod: | Berneuxia Decne. |
| Vrsta: | B. thibetica |
| Dvojno ime | |
| Berneuxia thibetica Decne. | |
Berneuxia Decne. monotipski je rod višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice Diapensiaceae, reda Ericales. Jedina prihvaćena vrsta je Berneuxia thibetica Decne., rasprostranjena od istočne Himalaje i jugoistočnog Tibeta preko Mjanmara do južnog središnjeg dijela Kine. Raste ponajprije na vlažnim planinskim staništima umjerenog pojasa. Rod i vrstu opisao je francuski botaničar Joseph Decaisne 1873. godine. [1]
Opis
Višegodišnja je, uglavnom polegla zeljasta biljka s odrvenjelim, izduženim i blago zakrivljenim podankom prekrivenim ljuskama. Listovi su prizemni, spiralno raspoređeni i peteljkasti. Plojke su kožaste, obrnuto jajaste do lopatičaste, duge približno 3–10 cm i široke 1,7–4 cm, gole i cjelovita ruba; s gornje su strane tamnozelene i često sjajne, a prema osnovi postupno prelaze u peteljku. [2]
Cvjetna stapka približno je duga kao listovi, a nakon cvatnje se produljuje, katkad do oko 23 cm. Na vrhu nosi zbijeni, gotovo glavasti grozd od približno 5–12 cvjetova. Cvjetovi su dvospolni i pravilni, bijeli ili ružičasti. Pet trajnih lapova blijedocrvenkasto je obojeno, dok je zvonast vjenčić duboko peterodijelan i nakon cvatnje otpada. [2]
Ima pet plodnih prašnika smještenih nasuprot lapovima te pet kratkih, jezičastih staminodija nasuprot režnjevima vjenčića. Filamenti su pri osnovi dlakavi, a antere dvogradne. Plodnica je nadrasla i trogradna, s brojnim sjemenim zametcima; vrat tučka je jedan i gol, a njuška pločasta. Plod je mala kuglasta, trogradna čahura obavijena trajnim čaškom. [2]
Cvate uglavnom od travnja do lipnja, a plodovi sazrijevaju od kolovoza do rujna. [3]
Rasprostranjenost i stanište
Kew prirodni areal vrste proteže od Arunachal Pradesha i istočne Himalaje preko jugoistočnog Tibeta i Mjanmara do južne središnje Kine. U Kini je poznata iz Sichuana, sjevernog Yunnana i sjeverozapadnog Guizhoua. [4]
Raste u vlažnim planinskim šumama, uključujući jelove i širokolisne šume, u grmlju te na vlažnim stjenovitim mjestima. Flora of China navodi uglavnom 1700–3500 m nadmorske visine; suvremeni pregled Diapensiaceae također je opisuje kao planinsku biljku vlažnih staništa u tom visinskom rasponu. [2]
Sistematika i povijest
Joseph Decaisne opisao je Berneuxia i B. thibetica 1873. u radu Caractères et descriptions de trois genres nouveaux de plantes recueillies en Chine par M. l'Abbé A. David, objavljenom u Bulletin de la Société Botanique de France 20; rod je objavljen na stranici 159. [5]
Ime roda posvetio je Siméonu-Françoisu Berneuxu (1814.–1866.), francuskom misionaru i biskupu koji je djelovao u istočnoj Aziji i pogubljen je u Koreji. Decaisne je u samom protologu izričito naveo da rod posvećuje njegovoj uspomeni. [6]
Novije molekularne analize potvrđuju Berneuxiju kao zasebnu monofiletsku liniju Diapensiaceae. U filogenomskoj analizi porodice rod je dobiven kao sestrinska skupina kladi koju čine Shortia, Schizocodon i Diapensia. [7]
Vrsta
Jedina prihvaćena vrsta:
- Berneuxia thibetica Decne. [1]
Sinonimi
Za rod Kew ne navodi sinonime, ali za B. thibetica navodi tri: [1]
Homotipski:
- Shortia thibetica (Decne.) Franch.
Heterotipski:
- Berneuxia yunnanensis H.L.Li
- Shortia davidii Franch.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Plants of the World Online, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Flora of China, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ Berneuxia thibetica Decne., pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ Kew Berneuxia, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ IPNI, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ Eine Enzyklopädie zu eponymischen Pflanzennamen, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ Biogeography and ecological niche evolution in Diapensiaceae inferred from phylogenetic analysis, pristupljeno 15. listopada 2026.