Diapensia
| Diapensia | |
|---|---|
| D. lapponica D. lapponica | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Nadred: | Asteranae |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Diapensiaceae |
| Rod: | Diapensia L. |
.jpg){kind=link}
Diapensia L. rod je niskih vazdazelenih polugrmova iz porodice Diapensiaceae, reda Ericales. Biljke najčešće tvore guste busene, prostirke ili jastučaste nakupine i prilagođene su hladnim, planinskim, subarktičkim i arktičkim staništima sjeverne polutke. Rod ima izrazito razdvojenu rasprostranjenost: dvije vrste žive u sjevernim cirkumpolarnim područjima, dok su ostale vezane uglavnom uz Himalaju i planine jugozapadne Kine. Kew danas prihvaća šest vrsta. [1]
Opis
Biljke su niski, razgranati polugrmovi s uglavnom poleglim do uzdižućim stabljikama. Često stvaraju zbijene busene, prostirke ili jastučiće. Listovi su sitni, vazdazeleni, jednostavni i cjelovita ruba, dugi približno 3–15 mm; mogu biti nasuprotni ili vrlo gusto zbijeni u prividne pršljenove, a oblikom su duguljasto-lancetasti, lopatičasti do obrnuto jajasti. Površina im je gola, a žilnatost slabo izražena. [2]
Cvjetovi su pojedinačni, gotovo sjedeći ili smješteni na kratkim stapkama koje se nakon cvatnje produljuju. Pri osnovi cvijeta nalaze se dva ili tri pricvjetna listića. Čaška ima pet lapova, slobodnih ili pri osnovi sraslih. Vjenčić je čašast do zvonast, najčešće bijel, kremast, ružičast ili crvenkast, s pet režnjeva. Prašnika je pet; antere su dvogradne i otvaraju se uzdužno. Staminodiji kod dviju arktičkih vrsta izostaju, dok su kod himalajsko-hengduanskih vrsta obično prisutni, premda maleni. [2]
Plodnica je nadrasla, kuglasta i trogradna, s jednim tankim vratom tučka; njuška može biti cjelovita, glavasta ili nejasno trorežnjasta. Plod je elipsoidna do kuglasta trogradna čahura, okružena trajnom čaškom, s brojnim sitnim sjemenkama. [3]
Rasprostranjenost
Rod je rasprostranjen u subarktičkim područjima Sjeverne Amerike, Europe i Azije te u istočnoj Himalaji, Tibetu, Mjanmaru i jugozapadnoj Kini. Diapensia lapponica ima širok sjeverni areal od Grenlanda i sjeveroistočne Sjeverne Amerike preko sjeverne Europe do zapadnog Sibira, uz izoliranu populaciju u sjeverozapadnoj Škotskoj. [4] D. obovata zauzima uglavnom sjeveroistočnu Aziju, Beringiju i sjeverozapad Sjeverne Amerike, ali se prema jugu proteže do Japana i Koreje. [5]
Ostale vrste vezane su uz Himalaju i planine Hengduan, gdje rastu na visokoplaninskim travnjacima, stjenovitim padinama, humusnim policama i drugim hladnim, vlažnim staništima. Takva velika arktičko-alpska disjunkcija jedno je od karakterističnih biogeografskih obilježja roda. [6]
Sistematika i povijest
Carl Linnaeus objavio je rod Diapensia 1. svibnja 1753. u prvom svesku Species Plantarum, na stranici 141. [7]
Molekularno istraživanje kloroplastnih genoma iz 2020. snažno je poduprlo dvije glavne evolucijske skupine roda. D. lapponica i D. obovata tvore sjevernu skupinu, sestrinsku vrstama iz Himalaje i planina Hengduan. Unutar potonje skupine D. wardii odvaja se prije ostalih proučenih vrsta. Biogeografska analiza upućuje na to da je rod vjerojatno potekao iz planina sjeveroistočne Azije prije približno 6 milijuna godina, nakon čega se jedna linija proširila prema Arktiku, a druga prema Himalaji i planinama Hengduan. [6]
Taj rad iz 2020. predložio je dvije važne taksonomske promjene: Diapensia purpurea f. albida podignuta je na rang vrste kao D. albida, a D. bulleyana ponovno je priznata kao samostalna vrsta. [6] Prvu je promjenu današnji Kew prihvatio,[8] ali drugu nije: Kew i Hassler i dalje vode D. bulleyana kao sinonim D. purpurea.[9][10] Zbog toga rad iz 2020. u svojem ključu razlikuje sedam vrsta, [6] dok aktualni Kew i Hassler priznaju šest.
Vrste
Prema današnjem Kewu prihvaćene su[1]:
- Diapensia albida (W.E.Evans) J.F.Ye
- Diapensia himalaica Hook.f. & Thomson
- Diapensia lapponica L.
- Diapensia obovata (F.Schmidt) Nakai
- Diapensia purpurea Diels
- Diapensia wardii W.E.Evans
Hassler ima potpuno isti popis od šest vrsta, uključujući D. albida, dok D. bulleyana također ostavlja pod sinonimijom D. purpurea.[10]
Sinonimi
Kew za rod navodi dva sinonima[1]:
- Diapenzia Dumort. in Anal. Fam. Pl.: 28 (1829), orth. var.
- Rembertia Adans. in Fam. Pl. 2: 226 (1763)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Plants of the World Online, pristupljeno 16. listopada 2026.
- ↑ 2,0 2,1 Flora of North America, pristupljeno 16. listopada 2026.
- ↑ Flora of China, pristupljeno 16. listopada 2026.
- ↑ Kew D. lapponica, pristupljeno 16. listopada 2026.
- ↑ Kew D. obovata, pristupljeno 16. listopada 2026.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 Taxonomy and biogeography of Diapensia (Diapensiaceae) based on chloroplast genome data, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ IPNI, pristupljeno 16. listopada 2026.
- ↑ Kew D. purpurea, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ Kew D. bulleyana, pristupljeno 15. listopada 2026.
- ↑ 10,0 10,1 World Plants, pristupljeno 16. listopada 2026.