Izostavnik

’ '

Razgodak bjelina (   ) crtica ( ‒ ) ( – ) ( — ) ( ― ) dvostruka crtica ( = ) dvotočje ( : ) izostavnik ( ' ) ( ’ ) kosa crta ( / ) navodnici ( ‘ ’ ) ( “ ” ) spojnica ( - ) ( ‐ ) točka ( . ) točka sa zarezom ( ; ) trotočje ( … ) ( ... ) upitnik ( ? ) uskličnik ( ! ) zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( ⟨ ⟩ ) zarez ( , ) Tipografija znak at ( @ ) ampersand ( & ) bullet ( • ) donja crta ( _ ) križić ( † ) obrnuta kosa crta ( \ ) okomita crta ( | ) paragraf, odlomak (§, ¶) povisilica ( # ) stupanj ( ° ) tilda ( ~ ) zvjezdica ( * )

Izostavnik ili apostrof ( ’ ili ' - grč. απόστροφος, apóstrophos = okretanje; od apostrephein = okrenuti se, izbjeći) razgodak je kojim se označava izostavljeno slovo ili skup slova, uglavnom u književnoumjetničkim djelima. Oblikom je jednak jednostrukom navodniku.

Uporaba u jeziku

Književnost

Izostavnikom se često služe pjesnici da bi održali metriku:

• August Šenoa, „Povjestice”

Bio jednom postolar,
Pošten čovjek al’ već star:
Mnogo djece mnogo treba,
A u kući nema hljeba;
A djeca sve viču "kruha!"
Otkud kruha? Nužda ’e gluha.

"Dobro veče, stari goso!
Već je hora, pusti pos’o;
Brže-bolje ’ajdmo sada!
Puna mjera, sedam ljeta,
Put mojega treba svijeta."
A majstoru naopako!
"Čekaj dokle večeramo;
Tko će gladan sad u pak’o?

Izostavljanje izostavnika

Izostavnik se u književnoumjetničkim djelima ne piše na kraju krnjeg infinitiva i glagolskog priloga sadašnjeg (pisat, gledat, trčeć, trudeć se...)

Izostavnik se također ne navodi ni kad se sažimanjem dvaju samoglasnika dobiva jedan (ko < kao, gledo < gledao, reko < rekao...):

• Gledo sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu. ( Antun Gustav Matoš, „Utjeha kose”)

• Ivan Gundulić, „Osman”

Ah, njegova slika u tkanju
stekla izvrsnos toliku je
da bi reko pazeć na nju:
"I sad misli i svjetuje!"

• Josip Pupačić, „Zaljubljen u ljubav”

Volio sam je
kao travu
i kao jasenje,
ko trstiku i kanarinca,
ko uspavanku
i majčino buđenje.

Drugi jezici

U engleskome jeziku služi za skraćivanje glagolskih oblika:

• I’ll < I will, I’m < I am, she’s < she is, we’re > we are, I’d > I had/would, I can’t > I cannot, they won’t < they will not

U engleskom i njemačkome također se koristi sa suglasnikom s za izražavanje pripadnosti:

• Marina’s, Mark’s, John’s, Sandra’s (posvojni pridjevi)

U talijanskom se jeziku apostrofom označava elizija (gubitak završnog samoglasnika jedne riječi ispred druge riječi koja također počinje samoglasnikom):

• Dilegua il sogno d’arte che m’accese. (Guido Gozzano, In casa del sopravissuto)

U ostalim se jezicima također koristi za skraćivanje:

• fra. coup d’état, njem. Ich hab’ genug!

Uporaba izvan jezika

U brojnim prezimenima:

• O’Reilly, D’Angelo, M’Gregor (potonje umjesto McGregor ili MacGregor)

Često se rabe i u ukrašavanju imena i prezimena izvanzemaljaca u znanstvenofantastičnim djelima:

• B’ellana, Qo’noS, Hur’q, Mow’ga

Vodoravni se apostrof - ’ (crtano, prim) rabi za označavanje inča, minuta i sekunda.

Također se rabi i u matematici, među ostalim za označavanje derivacija ( f’(x) ).