Toggle search
Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zlatno Altajsko gorje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
(Preusmjereno s Altajsko gorje)
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Jezero Akkem ispred planine Beluha

Zlatno Altajsko gorje je naziv UNESCO-ve svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, Jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), Planine Beluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru. Ovo područje, veličine 16,175 km², nalazi se u ruskim republikama Altaj i Tuva te u Novosibirskoj oblasti. Ono predstavlja najpotpuniju izmjenu vegetacijskih zona središnjeg Sibira, od stepe, šumovite stepe, miješanih šuma, pod-alpske do alpske vegetacije[1]. Ovo područje ima i veliki značaj za zaštitu ugroženih sisavaca kao što su: sniježni leopard (Uncia uncia ili Panthera uncia) i divlja ovca poznata kao Altajski argali[2] (Ovis ammon ammon).

Jezero Teleckoje na visini od 424 metra je svojom dubinom od 325 metra jedno od najdubljih na svijetu.

Planina Bjeluha je planinski masiv s dva vrha koji se prostire na granici Rusije s Kazahstanom. Planina ima nekoliko ledenjaka, a istočni vrh (4,506 m) joj je nešto viši od zapadnog (4,440 m). Od Bjeluhe se južno protežu prostrane stepe visoravni Ukok, sve do granica s Kinom i Mongolijom.

U dolini Pazirik na Ukočkoj visoravni su pronađeni mnogi tumuli (kurgan) u kojima su pronađeni vrijedni ostaci brončane kulture Pazirik, koja sliči Skitima na zapadu. Najslavniji je kurgan tzv. "Sibirske ledene dame" iz 5. stoljeća pr. Kr. u kojemu su pronađeni brojni predmeti, ali i jako dobro sačuvana mumija u lijesu.

  • Vrh "Kruna Altaja" na Katunu
    Vrh "Kruna Altaja" na Katunu
  • Panorama gorja iza rijeke Tidtjarika
    Panorama gorja iza rijeke Tidtjarika
  • Jezero Teleckoje
    Jezero Teleckoje
  • Visoravan Ukok
    Visoravan Ukok
  • Kurgan na Ukočkoj visoravni
    Kurgan na Ukočkoj visoravni

Izvori

  1. ↑ UNESCO
  2. ↑ Veliki Altaj – Altai Krai

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (2)
Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zlatno_Altajsko_gorje&oldid=291399"