| Arheološki muzej Narona | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 28. travnja 2005.[1] |
| Smještaj | Vid |
| Vrsta | arheološki muzej |
| Broj posjetitelja | 18.756[2] (2018.) |
| Ravnatelj | mr. sc. Toni Glučina |
| Kustos | Konstanta Bukovac |
| Ulaz | 40 kn (individualni posjeti) 20 kn (učenici, studenti i umirovljenici) 25 kn (grupni posjeti) |
| Službena stranica | www.a-m-narona.hr |
Arheološki muzej Narona nalazi se u Vidu, mjestu u neposrednoj blizini Metkovića, a izgrađen je nad augusteumom, hramom posvećenom božanskom Augustu.
Povijest istraživanja
Prva arheološka iskopavanja na mjestu nekadašnje Narone vodio je Arheološki muzej u Splitu već 1877., a prvo veće istraživanje proveo je Carl Patsch. Rezultate istraživanja objavio je 1907. u monografiji pod nazivom "Zur Geschichte und Topographie von Narona" ("Povijest i topografija Narone"), a godinu poslije u članku "Kleinere Untersuchungen in und um Narona" ("Manja istraživanja u Naroni i oko nje"). Istraživanja su nastavljena i nakon Drugog svjetskog rata, a 1995. i 1996. se dogodilo najznačajnije dosadašnje otkriće: pronalazak najmanje 19 kipova; 16 kipova rimskih careva i drugih pripadnika carske obitelji, te ostaci rimskog hrama Augusteuma koji čine osnovu muzejskog postava.[3]
Zgrada muzeja
Projekt prvog muzeja u Hrvatskoj koji je izgrađen in situ hrvatskog arhitekta Gorana Rake nagrađen je nagradom "Vladimir Nazor". Kamen temeljac položen je 19. srpnja 2004., a muzej je za posjetitelje otvoren 18. svibnja 2007. Za poseban doprinos obogaćenju kulturno-turističke ponude Hrvatske, nagrađen je posebnim priznanjem Hrvatske turističke zajednice u sklopu nagrade "Plavi cvijet" za 2007. godinu.[4][5] Godine 2009. muzej je bio nominiran za europski muzej godine.[6]
Zbirka muzeja
Najreprezentativniji primjerci dugogodišnjih arheoloških nalaza izloženi u stalnom postavu muzeja. Ukupno je izloženo oko 900 nalaza (kipovi, keramika, nakit, staklo, novac...) s različitih lokacija u Naroni, a datiraju od kraja 3. stoljeća pr. Kr. do 15. stoljeća po. Kr.[3]
Dio vanjskog postava nalazi se na platou ispred zgrade muzeja, s izloženim ulomcima arhitektonskih ukrasa hrama, funkcionalnim i dekorativnim dijelovima opreme foruma. U glavnoj izložbenoj dvorani koja je na mjestu samog rimskog hrama nalaze se kipovi careva i njihovih članova obitelji. U pet vitrina nalaze se nalazi sa šireg prostora hrama: ulomci skulptura, novci, staklo, predmeti od metala i kosti, keramika i lucerne.
Sam arheološki materijal podijeljen je na javni život i arhitekturu Narone, a u četiri reda vitrina nalazi se materijal s lokaliteta: bedemi, Erešove bare, nekropole, bazilika u trasi vodovoda, Njive-Podstrana i Sv. Vid. Osim malog arheološkog parka na vanjskim se terasama nalaze kameni spomenici kultne i sepulkralne tematike, ulomci arhitektonske dekorativne plastike te mozaik ispod staklenog poda koji najvjerojatnije pripada rimskoj taberni.[3]
Galerija slika
-
Unutrašnjost muzeja
-
Vitrine s nalazima
-
Kipovi carske obitelji
-
Dio vanjskog postava na vrhu zgrade muzeja
.jpg)
Izvori
- ↑ Uredba Vlade RH o osnivanju Narodne novine 57/2005.
- ↑ Izvješće o radu za 2017. Muzejski dokumentacijski centar (str. 31., pristupljeno 21. prosinca 2019.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Zbirka Arheološkog muzeja Narona (Arhivirano 7. svibnja 2010.) Službene stranice Arheološkog muzeja Narona (pristupljeno 13. studenoga 2014.)
- ↑ O Arheološkom muzeju Narona Službene stranice Arheološkog muzeja Narona (pristupljeno 13. studenoga 2014.)
- ↑ Pobjednici Plavog cvijeta po godinama (pristupljeno 13. studenoga 2014.)
- ↑ Arheološki muzej Narona Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 28. srpnja 2019.)
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Arheološki muzej Narona |
Nedovršeni članak Arheološki muzej Narona koji govori o kulturi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.