Đuro Basler
| Đuro Basler | |
| Rođenje | 6. ožujka 1917. Sijekovac, BiH |
|---|---|
| Smrt | 3. veljače 1990. Sarajevo, BiH |
| Polje | arheologija |
Đuro Basler (Sijekovac, 6. ožujka 1917. - Sarajevo, 3. veljače 1990.)[1], bosanskohercegovački i hrvatski arheolog i konzervator.
Životopis
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Slavonskom Brodu.[2] Arheologiju je studirao u Zagrebu i Ljubljani, a doktorirao je 1979. godine u Zadru. Od 1950. do 1959. radi kao konzervator u sarajevskom Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a zatim kao arheolog do umirovljenja 1983. godine radi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Bavio se prapovijesnom, antičkom i srednjovjekovnom poviješću Bosne i Hercegovine.[1]
Istraživački radovi
Za vrijeme rada u konzervatorskoj struci iskapa i konzervira niz lokaliteta: kasnoantičku vilu Mogorjelo kod Čapljine (1952.–1958.), srednjovjekovnu nekropolu u Grborezima kod Livna (1955.–1957.), kasnoantičku baziliku u Oborcima (1956./1957.), ilirsku nekropolu u Gostilju na Skadarskom jezeru (1957.–1958.), a proučava i ilirsku gradinu u Ošanićima kod Stoca (1953.–1956.). Značajne konzervatorske radove starih gradova radi na tvrđavi u Doboju (1951.–1955.), Jajcu (1952.–1959.), Tešnju (1954.–1956.), Ključu (1954.–1956.), Vranduku (1955.) i Srebreniku (1955./1956.). Važna iskapanja paleolitskih nalazišta poduzima u dolinama rijeka Ukrine, Usore i Bosne, gdje je otkrio mnoga staništa iz srednjeg i mlađeg paleolitika. Obimnija sustavna iskapanja obavlja na Crkvini u Makljenovcu (1955./1956.), Luščiću u Kulašima (1958.–1962.), Visokom brdu u Ljupljanici kod Dervente (1959.–1961., 1970.–1971.), Lonđi u Makljenovcu (1965.–1968.) te na Kadru kod Odžaka (1974.–1976.). Od 1976. radi istraživanja nalazišta Badanj kod Stoca gdje je osim bogatih nalaza materijalne kulture, otkrio i umjetničke gravure pračovjeka na stijeni. Istraživao i na nalazištu Crvena stijena kod Petrovića u Crnoj Gori (1960.–1963.)[2]
Djela
- Grborezi, 1964. (suautor Š. Bešlagić)
- Kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini (u djelu: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine), 1966.
- Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, 1972.
- Praistorija jugoslavenskih zemalja (paleolitsko i mezolitsko doba), 1979.
- Kršćanska arheologija, 1986.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Basler, Đuro, Proleksis enciklopedija, preuzeto 3. veljače 2014.
- ↑ 2,0 2,1 Basler, Đuro, Hrvatski biografski leksikon LZMK, preuzeto 9. travnja 2020.