Čengića Bara

Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Svjetska baština – UNESCO
Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija
Godina uvrštenja:	2016. (40. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturna baština
Mjerilo:	iii, vi
Ugroženost:	-
Poveznica:	{{{poveznica}}} UNESCO

Čengića Bara je ljetno stočarsko naselje smješteno u visokom kraškom polju poznatom kao Kladovo polje na 1370 m nadmorske visine. Nalazi se na Zelengori, oko 11 km jugozapadno od Kalinovika, zračne linije.

Naselje je najpoznatije kao srednjovjekovna nekropola stećaka koja je zaštićena kao nacionalni spomenik BiH. Nekropola Čengića Bara je jedna od 28 UNESCO-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Povijest

Datoteka:Stećci na Zelengori I.jpg

Sljemenjak s trolisnom vrpcom i križem.

Brojni ostaci utvrda i naselja na područjima Kalinovika ukazuju na to da je taj kraj bio naseljen još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu prapovijesna je utvrda iz brončanog i željeznog doba. Lokaliteti iz antičkog razdoblja pronađeni su na nekoliko mjesta, a posebno se ističu ostaci rimske cestovne mreže koja je povezivala bosanska trgovačka i rudarska naselja s Humom, Dubrovnikom i primorjem. Ostaci rimskih cesta vidljivi su u selima Jažići, Mosorovići i Bukvica. Te su prometnice bile osigurane vojnim logorima, a nema dokaza o razvijenom gospodarstvu na tom području. Osim stočarstvom, stanovnici Gvozna bavili su se i planinskom poljoprivredom, a u srednjem vijeku ovo je područje postalo znatno naseljenije. Srednjovjekovno selo Kučevo, kao središte župe Zagorje, prvi se put spominje 1180. godine. U srednjem vijeku Zagorje se protezalo od Dobrog Polja do gornjeg toka Neretve i stare župe Viševa s gradom Veletínom. Župa je pripadala Bosni, što potvrđuje i postojanje carinarnice vojvode Sandalja Hranića Kosače iz 1406. godine. U poveljama aragonskog i napuljskog kralja Alfonsa V. iz 1444. i 1445. godine, Valentin i Obalj spominju se kao utvrđeni gradovi u Zagorju. Na području Kalinovika nalaze se ostaci još dvaju utvrđenih gradova, u blizini sela Ljušići i Bojići.

O dinamičnom životu tijekom srednjeg vijeka svjedoči niz nekropola s brojnim ukrašenim nadgrobnim spomenicima (Nekropola Gvozno), od kojih neki sadrže i natpise. Od 1954. do 1956. godine, Šefik Bešlagić izvršio je evidentiranje i obradu nekropola sa stećcima u okolici Kalinovika. Suradnici su mu bili: Đuro Basler, Pavao Anđelić, Mehmed Mujezinović i Ranko Rosić.

Odlike

U samome središtu lokaliteta smještena je nekropola sa 52 stećka (11 ploča, 35 sanduka, među kojima je i znatan broj visokih sanduka sa postoljem i 6 sljemenjaka). Sljemenjaci su dosta visoki, što je jedna od karakteristika ove nekropole. Stećci su postavljeni u pravcu zapad–istok i svrstani su u nizove. Svi stećci izrađeni su od vapnenca i potječu iz kamenoloma Majdan koji se nalazi oko 100 metara od nekropole u pravcu jugoistoka.

Najzastupljeniji motivi na stećcima su; tordirana vrpca i frizovi sa povijenim trolistovima, zatim slijede motivi štita i mača, biljnih stilizacija, križeva u kružnim vijencima, ptica, jelena i prizora lova na jelene, te kola i turnira. Na stećku br. 45. zabilježen je i natpis na bosanici koji kaže kako tu leži Stojan Opodinović. Natpis u tranliteraciji glasi:

1. red: A SE LEŽI STЬN OPODINOB - 2. red: IVЬ

U transkripciji natpis glasi; A se leži St [o] Ьn (Stojan) OpodinovičЬ.

Znatan broj stećaka oštećen dugotrajnim djelovanjem atmosferilija, ali i prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka pa ne postoje konačni podaci o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva.

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Čengića Bare

• Čengića Bara, Kalinovik, RS na stecciwh.org (eng.)