Nekropola Gvozno
| Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici | |
 Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora,  Srbija
| |
| Godina uvrštenja: | 2016. (40. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturna baština |
| Mjerilo: | iii, vi |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | {{{poveznica}}} UNESCO |
Nekropola Gvozno je srednjovjekovna nekropola stećaka na Gvoznom polju, malom kraškom polju na Treskavici, oko 11 km sjeverozapadno od Kalinovika,[1] koja je zaštićena kao nacionalni spomenik BiH.[2] Nekropola Gvozno je jedna od 28 UNESCO-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.[3]
Povijest
Brojni ostaci utvrda i naselja na područjima Kalinovika ukazuju na to da je taj kraj bio naseljen još u prapovijesno doba. Gradac u Gvoznu prapovijesna je utvrda iz brončanog i željeznog doba. Lokaliteti iz antičkog razdoblja pronađeni su na nekoliko mjesta, a posebno se ističu ostaci rimske cestovne mreže koja je povezivala bosanska trgovačka i rudarska naselja s Humom, Dubrovnikom i primorjem. Ostaci rimskih cesta vidljivi su u selima Jažići, Mosorovići i Bukvica. Te su prometnice bile osigurane vojnim logorima, a nema dokaza o razvijenom gospodarstvu na tom području. Osim stočarstvom, stanovnici Gvozna bavili su se i planinskom poljoprivredom, a u srednjem vijeku ovo je područje postalo znatno naseljenije. Srednjovjekovno selo Kučevo, kao središte župe Zagorje, prvi se put spominje 1180. godine. U srednjem vijeku Zagorje se protezalo od Dobrog Polja do gornjeg toka Neretve i stare župe Viševa s gradom Veletínom. Župa je pripadala Bosni, što potvrđuje i postojanje carinarnice vojvode Sandalja Hranića Kosače iz 1406. godine. U poveljama aragonskog i napuljskog kralja Alfonsa V. iz 1444. i 1445. godine, Valentin i Obalj spominju se kao utvrđeni gradovi u Zagorju. Na području Kalinovika nalaze se ostaci još dvaju utvrđenih gradova, u blizini sela Ljušići i Bojići.[4]
O dinamičnom životu tijekom srednjeg vijeka svjedoči niz nekropola s brojnim ukrašenim nadgrobnim spomenicima, od kojih neki sadrže i natpise (Čengića Bara).
Odlike
Nekropola se nalazi u južnom dijelu Gvoznog polja, u podnožju brda Gradac, gdje zauzima površinu od 46 x 23 m. Sastoji se od ukupno 87 stećaka, od čega 54 sanduka, 27 ploča, 4 sljemenjaka i 2 križa. Evidentirano je 14 ukrašenih stećaka. Među ukrasima se ističu scene lova i plesa, a nekoliko puta se javlja predstava psa. Jedinstveni je prikaz krilatih zmajeva.[5]
Od njih se ističe nekoliko stećaka kao što su:
- Utonula i bogato ukrašena ploča br. 3. (167 x 60x 10 cm) s mačem iza štita s fantastičnom životinjom s ragranatim repom na gornjoj plohi (zmaj?). Pored njega je vitez u pokretu i plastično izveden križ-rozeta od četiri sastavljena kružna vijenca u čijim se poljima nalaze još po dva koncentrična vijenca.
- Mali sanduk sa postoljem br. 10. (105 x 54 x 33 cm), vjerojatno dječji grob, koji je ukrašen je sa svih strana. Na gornjoj plohi je pravokutni štit s mačem, ispod kojega je polumjesec okružen s dva križa–svastike. Sa strana su prikazane dvije ljudske figure u pokretu i kružni vijenac, te na drugoj strani - konjanik i tri figure u kolu. Na prednjoj strani je križ čiji krakovi završavaju krugovima, a na zadnjoj stabljika s čije sredine prema gore idu dvije spiralne linije.
- Visoki sanduk br. 42. (163 x 67 x 54 cm) na gornjoj plohi ima savijenu ruku s mačem. Na sjevernoj bočnoj strani je prizor lova s konjanikom i pet životinja koje podsjećaju na divokoze, te figurom mačevaoca okrenutog prema životinjama. Na sjeverozapadnoj čeonoj strani je dinamično muško kolo s tri muškarca sa šiljastim kapama i kolovođom koji je visoko podigao slobodnu ruku.
I ostali ukrašeni stećci su s istim motivima. Stećci br. 86 i 87 su pravilno i lijepo klesani spomenici, visine 180 i 200 cm, u obliku križa, bez ukrasa. Križevi su polomljeni, prevaljeni i utonuli u zemlju. Znatan broj stećaka oštećen je usljed dugotrajnog djelovanja atmosferilija. Stećci su veoma ugroženi prisustvom biljnih organizama, lišaja i mahovina. Veliki je broj utonulih stećaka pa ne postoje konačni podaci o zastupljenosti i raznovrsnosti dekorativnih motiva.
Između grobova sa stećcima su vidljivi ponegdje i grobovi koji su samo oivičeni kamenjem na površini. Jedan takav grob je pretražen i otkriven je ljudski skelet na 100 cm dubine.
Oko 500 m sjeverozapadno od nekropole, s desne strane puta, Šefik Bešlagić je naišao na zarasle ostatke građevine s polukružnim zidnim izbočenjem koje podsjeća na apsidu crkve.[6]
Izvori
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Stećci u Gvoznom polju |
- Gvozno, Kalinovik, RS na stecciwh.org (eng.)
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Nekropola Gvozno. kons.gov.ba 0. Pristupljeno 29. listopada 2026.
- ↑ Stećci Medieval Tombstones Graveyards Službene stranice UNESCO-a (eng.) Pristupljeno 28. listopada 2026.
- ↑ Gvozno, Kalinovik, RS na stecciwh.org (eng.) Pristupljeno 29. listopada 2026.
- ↑ UNESCO baština, Turistička organizacija Kalinovik. Pristupljeno 30. listopada 2026.
- ↑ Šefik Bešlagić: Stećci, kataloško topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 1. Pristupljeno 28. listopada 2026.