FN 303 i Tetuan: Razlika između stranica
Bot: Automatski unos stranica |
Bot: Automatski unos stranica |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--''' | <!--'''Tetuan'''-->{{Naselje | ||
| | | ime = Tetuan | ||
| | | ime_genitiv = Tetuana | ||
| | | izvorno_ime = تطوان | ||
| | | translit_jezik1 = | ||
| | | translit_jezik1_vrsta = | ||
| translit_jezik1_info = | |||
| | | translit_jezik1_vrsta1 = | ||
| | | translit_jezik1_info1 = | ||
| | | translit_jezik1_vrsta2 = | ||
| translit_jezik1_info2 = | |||
| | | translit_jezik1_vrsta3 = | ||
| | | translit_jezik1_info3 = | ||
| | | translit_jezik1_vrsta4 = | ||
| | | translit_jezik1_info4 = | ||
| | | translit_jezik1_vrsta5 = | ||
| | | translit_jezik1_info5 = | ||
| | | translit_jezik1_vrsta6 = | ||
| | | translit_jezik1_info6 = | ||
| | |||
| | | slika_panorama =Tétouan.jpg | ||
| | | veličina_slike =250px | ||
|visina | | opis_slike = Panorama Tetuana s Bouanana | ||
| | |||
| | | slika_zastava = Flag of Tetouan province.svg | ||
| | | slika_zastava_veličina = 100px | ||
| | | slika_pečat = | ||
| | | slika_pečat_veličina = | ||
| | | slika_grb = | ||
| | | slika_grb_veličina =80px | ||
| | | slika_amblem_prazno = | ||
| | | slika_amblem_prazno_veličina = | ||
| | | slika_amblem_prazno_opis = | ||
| | |||
| | | slika_karta = | ||
| | | veličina_karte = | ||
| | | opis_karte = | ||
| | | slika_karta1 = | ||
| | | veličina_karte1 = | ||
| | | opis_karte1 = | ||
| | |||
| | | slika_lokacijska_karta_država = Maroko | ||
| | |||
| | | nadimak = | ||
| | | geslo = | ||
| širina-stupnjevi =35 | |||
| širina-minute =34 | |||
| širina-oznaka =N | |||
| dužina-stupnjevi =5 | |||
| dužina-minute =22 | |||
| dužina-oznaka =W | |||
| lokacija_ime = Država | |||
| lokacija_info = {{ZD|M|MAR}} [[Maroko]] | |||
| lokacija1_ime = Pokrajina | |||
| lokacija1_info = [[Tangier-Tétouan]] | |||
| lokacija2_ime = | |||
| lokacija2_info = | |||
| lokacija3_ime = | |||
| lokacija3_info = | |||
| utemeljenje_ime = | |||
| utemeljenje_datum = | |||
| utemeljenje1_ime = | |||
| utemeljenje1_datum = | |||
| utemeljenje2_ime = | |||
| utemeljenje2_datum = | |||
| utemeljenje3_ime = | |||
| utemeljenje3_datum = | |||
| osnivač = | |||
| nazvan_po = | |||
| dijelovi = | |||
| vrsta_dijelova = | |||
| d1-d50 | |||
| vrsta_vlasti = | |||
| vlast_bilješke = | |||
| titula_vođe =Gradonačelnik | |||
| ime_vođe =Mohamed Ideêmar | |||
| stranka_vođe = | |||
| titula_vođe1 = | |||
| ime_vođe1 = | |||
| titula_vođe2 = | |||
| ime_vođe2 = | |||
| titula_vođe3 = | |||
| ime_vođe3 = | |||
| titula_vođe4 = | |||
| ime_vođe4 = | |||
| površina_bilješke = | |||
| površina_ukupna = 94 km² | |||
| površina_kopna = | |||
| površina_vode = | |||
| postotak_vode = | |||
| površina_uža = | |||
| površina_šira = | |||
| površina_prazno1_ime = | |||
| površina_prazno1 = | |||
| površina_prazno2_ime = | |||
| površina_prazno2 = | |||
| visina = 57 m | |||
| visina_izvor = | |||
| visina_max = | |||
| visina_min = | |||
| stanovništvo_godina =2004. | |||
| stanovništvo_bilješke = | |||
| stanovništvo = 320.539 | |||
| stanovništvo_gustoća = | |||
| stanovništvo_uže = | |||
| stanovništvo_uže_gustoća = | |||
| stanovništvo_šire = 800.000 (2009.) | |||
| stanovništvo_šire_gustoća = | |||
| stanovništvo_prazno1_ime = | |||
| stanovništvo_prazno1 = | |||
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = | |||
| stanovništvo_prazno2_ime = | |||
| stanovništvo_prazno2 = | |||
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = | |||
| vremenska_zona =UTC | |||
| utc_pomak = | |||
| vremenska_zona_DST = | |||
| utc_pomak_DST = | |||
| poštanski_broj = 93000 | |||
| pozivni_broj = | |||
| gradovi_prijatelji = | |||
| prazno_ime = | |||
| prazno_info = | |||
| prazno1_ime = | |||
| prazno1_info = | |||
| prazno2_ime = | |||
| prazno2_info = | |||
| prazno3_ime = | |||
| prazno3_info = | |||
| prazno4_ime = | |||
| prazno4_info = | |||
| prazno5_ime = | |||
| prazno5_info = | |||
| prazno6_ime = | |||
| prazno6_info = | |||
| web_stranica = [http://www.tetouan.ma/ www.tetouan.ma] | |||
| bilješke = | |||
}} | }} | ||
''' | '''Tetuan''' ([[arapski]]: تطوان, ''Tetaven''; [[berberski jezici|berberski]]: ''Tiṭṭawin''; [[francuski]]: ''Tétouan'', [[španjolski]]: ''Tetuán'') je grad u sjevernom [[Maroko|Maroku]], samo nekoliko kilometara južno od [[Gibraltarski tjesnac|Gibraltarskog tjesnaca]] i 60 km jugoistočno od [[Tanger]]a, te pripada pokrajini [[Tangier-Tétouan]]. Nalazi se na sjevernom obronku gorja [[Rif]], u plodnoj dolini rijeke Martil koja utječe u more u Tetuanskoj luci. | ||
''Tetuan'' je nazvan po [[Berberi|berberskoj]] riječi za "oči" ili u prenesenom značenju "izvor vode". Stari grad (''[[medina (dio grada)|medina]]'') je, iako je najmanji od marokanskih medina, na popisu mjesta svjetske baštine [[UNESCO]]-a od [[1997.]] godine kao "rijedak primjer spoja [[Andaluzija|andaluzijske]] i marokanske arhitekture koji je preživio gotovo netaknut izvanjskim utjecajima". | |||
Tetuan je jedna od dvije glavne marokanske luke na [[Sredozemlje|sredozemnoj obali]], uz Tanger, a opslužuje ga civilna zračna luka Sania Ramel koja se nalazi 6 km istočno od središta grada. | |||
Iako je [[arapski]] službeni jezik, većinom se koristi [[marokanski arapski]], a često se govore i [[francuski]] i [[španjolski]] koji se smatraju jezicima gospodarstvenika i intelektualaca. U gradu postoji i manjinsko [[kršćani|kršćansko]] stanovništvo. | |||
[[Slika:MARIANO FORTUNY - La Batalla de Tetuán (Museo Nacional de Arte de Cataluña, 1862-64. Óleo sobre lienzo, 300 x 972 cm).jpg|mini|lijevo|380px|<center>Tetuanska bitka tijekom koje je Leopoldo O'Donnell za španjolsku kraljicu [[Izabela II.|Izabelu II.]] početkom 1860ih osvojio Tetuan. Naslikao [[Mariano Fortuny]], a slika se nalazi u Muzeju moderne umjetnosti Morohashi]] | |||
==Povijest== | |||
[[Datoteka:Riad al ochak.jpg|mini|lijevo|<center>Vrt ljubavnika (Riad Al Očak) je replika vrtova Granade]] | |||
Grad su osnovali [[Feničani]] u 3. stoljeću pr. Kr. I feničanski i [[Stari Rim|rimski]] artefakti su pronađeni na obližnjem arheološkom lokalitetu Tamuda. | |||
Oko 1305. godine kralj iz dinastije Marinida, Abu Thabit, je dao izgraditi novi grad koji je služio kao baza za napade na [[Ceuta|Ceutu]]. Oko 1400. godine uništili su ga [[Kastilja]]nci jer su ga [[gusari]] koristili kao bazu za svoje napade. Do kraja 15. stoljeća obnovili su ga [[Mauri|Maurski]] izbjeglice iz [[Španjolska|španjolske]] [[Andaluzija|Andaluzije]] koji su pobjegli od [[rekonkvista|rekonkviste]] (koja je završila osvajanjem [[Granada|Granade]], 1492. god.). | |||
Dana 4. veljače 1860. godine, osvojili su ga [[Španjolci]] pod vodstvom Leopolda O'Donnella (potomak stare irske kraljevske obitelji, O'Donnell od Tyrconnella) koji je postao nasljedni vojvoda od Tetuana, a kasnije i premijer Španjolske. On ga gotovo pretvara u europski grad prije njegove evakuacije 2. svibnja 1862. godine. Mauri su se toliko zgrozili europezacijom grada da su potpuno uništili sve tragove promjena i smanjili grad na prijašnje stanje. | |||
Grad je 1913. godine postao glavnim gradom dijela Maroka pod španjolskim protektoratom, što je i ostao do 1956. godine. Njime je upravljao [[kalif]] (špa. ''jalifa''; marokanski princ koji je služio kao ban za sultana, i španjolski ''"Alto Comisario"'', tj. [[visoki predstavnik]]). Mnogi ljudi u gradu još uvijek govore španjolski, a na mnogim prometnim znakovima su imena često zapisana i na španjolskom i na arapskom. | |||
[[Židovi]] su živjeli u odvojenom dijelu grada (''mellah'', tj. [[geto]]) koji se noću zaključavao. Oni su bili [[Sefardi]] koji su emigrirali iz Španjolske nakon rekonkviste i španjolske [[Inkvizicija|inkvizicije]]. Ova židovska zajednica govori oblik judeo-španjolskog poznat kao [[Haketia]]. Neki od njih su se iselili kasnije u [[Oran]] (u [[Alžir]]u), u Južnu Ameriku i kasnije u [[Izrael]], [[Španjolska|Španjolsku]], [[Francuska|Francusku]] i [[Kanada|Kanadu]]. Vrlo malo Židova je ostalo u Tétouan danas<ref>Hugh Chisholm, [http://en.wikipedia.org/wiki/Encyclop%C3%A6dia_Britannica_Eleventh_Edition Encyclopædia Britannica (Eleventh ed.)], 1911., Cambridge University Press. {{eng oznaka}} Preuzeto 25. svibnja 2011.</ref>. | |||
O umjetničkoj tradiciji i vrijednosti baštine Tetuana svjedoči slavna škola za umjentost i obrt Dar Sanaa, ali i Nacionalni institut likovnih umjetnosti koji se nalaze u Tetuanu. | |||
== | ==Znamenitosti== | ||
{{UNESCO-svjetska baština | |||
|ime mjesta = Medina Tetuana | |||
|slika = Tetuan vista desde un tejado.JPG | |||
|godina = [[1997.]] <small>(20. zasjedanje)</small> | |||
|vrst baštine = Kulturno dobro | |||
|mjerilo = ii, iv, v | |||
|ugroženost = - | |||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/837 | |||
|država = {{ZD+X/M|MAR}} | |||
}} | |||
Zbog brojnih arhitektonski značajnih zgrada, Stari grad (''medina'') je 1997. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]]. Medina je ograđena zidom dugim 5 km, sa sedmera gradska vrata. Ulice Tetuana su poprilično široke i prave, te povezuju gradska vrata i brojne velike i male trgove. Kuće većinom pripadaju plemićkim obiteljima koje su tijekom [[rekonkvista|rekonkviste]] pobjegli iz Andaluzije. Njihova dvorišta imaju nasade naranči i mramorne [[česma|česme]], dok su im drveni [[svod]]ovi raskošno ukrašeni i oslikani [[maurska umjetnost|maurskim stilom]], poput onog u [[Alhambra|Alhambri]] u [[Granada|Granadi]]. Tradicionalno ukrašavanje pocakljenom [[keramika|keramikom]] s [[inkrustacija]]ma od srebrne žice se može pronaći na svakom katu, [[stup]]ovima i ukrasnim gredama. U Medini se prozvode tradicionalni predmeti kao već navedena keramika, žute papuče s debelim đonovima, visokocijenjeni lokoti i ručnici umjetničke vrijednosti koji se nose kao prekrivači u ruralnim dijelovima zemlje. | |||
Kraljevska palača se nalazi odmah izvan jednog od ulaza u medinu i ispred nje se nalazi gradski trg. Tetuanska luka je zaštićena prečkom preko koje mogu preći samo manji brodovi. | |||
<gallery> | |||
Slika:Zagüía de Ibn al-Harraq.jpg|<center>Ulaz Džamije Ibn al-Harraka | |||
Slika:Tetouan Medina 1.jpg|<center>Stara ulica u Medini | |||
Slika:Royal Palace in Tetouan Morocco.jpg|<center>Kraljevska palača i trg | |||
Slika:Palace of Tetouan prefecture.jpg|<center>Guvernerova palača | |||
Slika:Iglesia-tetouan.jpg|<center>Crkva Gospe od pobjede u gradskom središtu | |||
</gallery> | |||
== | ==Gradovi prijatelji== | ||
*{{ZD+X/ | Tetuan je zbratimljen s gradovima: | ||
* {{ZD+X/Š|ŠPA}}: [[Granada]], [[Barcelona]], [[Barbate]] i [[Tarrasa]] | |||
* {{ZD+X/A|ARG}}: [[Santa Fe, Argentina]] | |||
*{{ZD+X/ | |||
== Izvori == | ==Izvori== | ||
{{commonscat|Tetouan}} | |||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
* Michael Dumper i Bruce E. Stanley, ''Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia'', Santa Barbara, 2007. {{ISBN|1576079198}} | |||
==Vanjske poveznice== | |||
* [http://www.marokko.net/info/staedte/html/tetouan.html Tétouan na Marokko.net] | |||
*[http://www. | * [http://www.nadorama.com/component/option,com_rsgallery2/Itemid,52/catid,22/ Građevine Tetuana] {{de}} | ||
{{ | {{svjetska baština u Maroku}} | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Gradovi u Maroku]] | ||
[[Kategorija:Svjetska baština u Maroku]] | |||
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Maroku]] | |||
[[Kategorija:Islamska arhitektura]] | |||
Inačica od 28. rujan 2021. u 03:48
| Tetuan | |
|---|---|
| تطوان | |
| Datoteka:Tétouan.jpg Panorama Tetuana s Bouanana | |
| Država | Datoteka:Flag of Morocco.svg Maroko |
| Pokrajina | Tangier-Tétouan |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Mohamed Ideêmar |
| Površina | |
| • Ukupna | 94 km² |
| Visina | 57 m |
| Koordinate | 35°34′N 5°22′W / 35.567°N 5.367°W |
| Stanovništvo (2004.) | |
| • Entitet | 320.539 |
| • Metropolitansko područje | 800.000 (2009.) |
| Vremenska zona | UTC (UTC) |
| Poštanski broj | 93000 |
| Stranica | www.tetouan.ma |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Maroko" does not exist. | |
Tetuan (arapski: تطوان, Tetaven; berberski: Tiṭṭawin; francuski: Tétouan, španjolski: Tetuán) je grad u sjevernom Maroku, samo nekoliko kilometara južno od Gibraltarskog tjesnaca i 60 km jugoistočno od Tangera, te pripada pokrajini Tangier-Tétouan. Nalazi se na sjevernom obronku gorja Rif, u plodnoj dolini rijeke Martil koja utječe u more u Tetuanskoj luci.
Tetuan je nazvan po berberskoj riječi za "oči" ili u prenesenom značenju "izvor vode". Stari grad (medina) je, iako je najmanji od marokanskih medina, na popisu mjesta svjetske baštine UNESCO-a od 1997. godine kao "rijedak primjer spoja andaluzijske i marokanske arhitekture koji je preživio gotovo netaknut izvanjskim utjecajima".
Tetuan je jedna od dvije glavne marokanske luke na sredozemnoj obali, uz Tanger, a opslužuje ga civilna zračna luka Sania Ramel koja se nalazi 6 km istočno od središta grada.
Iako je arapski službeni jezik, većinom se koristi marokanski arapski, a često se govore i francuski i španjolski koji se smatraju jezicima gospodarstvenika i intelektualaca. U gradu postoji i manjinsko kršćansko stanovništvo.
Povijest

Grad su osnovali Feničani u 3. stoljeću pr. Kr. I feničanski i rimski artefakti su pronađeni na obližnjem arheološkom lokalitetu Tamuda.
Oko 1305. godine kralj iz dinastije Marinida, Abu Thabit, je dao izgraditi novi grad koji je služio kao baza za napade na Ceutu. Oko 1400. godine uništili su ga Kastiljanci jer su ga gusari koristili kao bazu za svoje napade. Do kraja 15. stoljeća obnovili su ga Maurski izbjeglice iz španjolske Andaluzije koji su pobjegli od rekonkviste (koja je završila osvajanjem Granade, 1492. god.).
Dana 4. veljače 1860. godine, osvojili su ga Španjolci pod vodstvom Leopolda O'Donnella (potomak stare irske kraljevske obitelji, O'Donnell od Tyrconnella) koji je postao nasljedni vojvoda od Tetuana, a kasnije i premijer Španjolske. On ga gotovo pretvara u europski grad prije njegove evakuacije 2. svibnja 1862. godine. Mauri su se toliko zgrozili europezacijom grada da su potpuno uništili sve tragove promjena i smanjili grad na prijašnje stanje.
Grad je 1913. godine postao glavnim gradom dijela Maroka pod španjolskim protektoratom, što je i ostao do 1956. godine. Njime je upravljao kalif (špa. jalifa; marokanski princ koji je služio kao ban za sultana, i španjolski "Alto Comisario", tj. visoki predstavnik). Mnogi ljudi u gradu još uvijek govore španjolski, a na mnogim prometnim znakovima su imena često zapisana i na španjolskom i na arapskom.
Židovi su živjeli u odvojenom dijelu grada (mellah, tj. geto) koji se noću zaključavao. Oni su bili Sefardi koji su emigrirali iz Španjolske nakon rekonkviste i španjolske inkvizicije. Ova židovska zajednica govori oblik judeo-španjolskog poznat kao Haketia. Neki od njih su se iselili kasnije u Oran (u Alžiru), u Južnu Ameriku i kasnije u Izrael, Španjolsku, Francusku i Kanadu. Vrlo malo Židova je ostalo u Tétouan danas[1].
O umjetničkoj tradiciji i vrijednosti baštine Tetuana svjedoči slavna škola za umjentost i obrt Dar Sanaa, ali i Nacionalni institut likovnih umjetnosti koji se nalaze u Tetuanu.
Znamenitosti
Predložak:UNESCO-svjetska baština Zbog brojnih arhitektonski značajnih zgrada, Stari grad (medina) je 1997. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi. Medina je ograđena zidom dugim 5 km, sa sedmera gradska vrata. Ulice Tetuana su poprilično široke i prave, te povezuju gradska vrata i brojne velike i male trgove. Kuće većinom pripadaju plemićkim obiteljima koje su tijekom rekonkviste pobjegli iz Andaluzije. Njihova dvorišta imaju nasade naranči i mramorne česme, dok su im drveni svodovi raskošno ukrašeni i oslikani maurskim stilom, poput onog u Alhambri u Granadi. Tradicionalno ukrašavanje pocakljenom keramikom s inkrustacijama od srebrne žice se može pronaći na svakom katu, stupovima i ukrasnim gredama. U Medini se prozvode tradicionalni predmeti kao već navedena keramika, žute papuče s debelim đonovima, visokocijenjeni lokoti i ručnici umjetničke vrijednosti koji se nose kao prekrivači u ruralnim dijelovima zemlje.
Kraljevska palača se nalazi odmah izvan jednog od ulaza u medinu i ispred nje se nalazi gradski trg. Tetuanska luka je zaštićena prečkom preko koje mogu preći samo manji brodovi.
-
Ulaz Džamije Ibn al-Harraka -
Stara ulica u Medini -
Kraljevska palača i trg -
Guvernerova palača -
Crkva Gospe od pobjede u gradskom središtu
Gradovi prijatelji
Tetuan je zbratimljen s gradovima:
- Datoteka:Flag of Spain.svg Španjolska: Granada, Barcelona, Barbate i Tarrasa
- Pogreška pri izradbi sličice: Argentina: Santa Fe, Argentina
Izvori
- ↑ Hugh Chisholm, Encyclopædia Britannica (Eleventh ed.), 1911., Cambridge University Press. (eng.) Preuzeto 25. svibnja 2011.
- Michael Dumper i Bruce E. Stanley, Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia, Santa Barbara, 2007. ISBN 1576079198
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||
- ↑ (Ujedinjeni Arapski Emirati, Belgija, Češka, Francuska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 5. studenog 2012.
