Metropolitansko područje
Metropolitansko područje, češće i Metro područje ili samo Metro (grčki: metros - majka, polis - grad) u urbanoj geografiji označava područje više gradova okupljenih oko središnjeg grada, najvećeg i najvažnijeg unutar tog područja, te rjeđe naseljeno okolno izvangradsko područje uključujući industriju, prometnu i gospodarsku infrastrukturu i stambene prostore.[1] Najčešće se sastoji od više organizacijskih razina naselja, od općina i predgrađa do gradova, megagradova pa i samih država.
Kako su se društvene, ekonomske i političke institucije mijenjale, gradska područja su postala ključna gospodarska i politička područja razvitka. Naglom urbanizacijom (tzv. urbanom eksplozijom) početkom 1950-ih, gradovi su se počeli značajno širiti i spajati čineći dobro povezanu mrežu između gradova i njihovih okolnih naselja. Brojem stanovništva, političkom, upravnom i gospodarskom važnošću, brojni takvi gradovi prerasli su u metropole, čija su gradska područja postala metropolitanska područja.[2]
Metropolitansko područje često okuplja i aglomeracije (kontinuirano izgrađena područja), satelitske gradove i seoska (ruralna) područja koja su društveno-gospodarski vezana za gradske metropolitanske jezgre. zbog toga se metropolitanska područja često nazivaju pojasima dnevne cirkulacije (engleski: commuter belt) ili pendulacije. Pojam metropolitansko područje dolazi iz engleskog jezika, zbog čega se često krati u Metro (Metro Manila, Metro Washington), ali ga treba razlikovati od skraćenice za podzemnu željeznicu (metro), koja bi se trebala pisati malim početnim slovom. U Francuskoj se metropolitanska područja nazivaju Aire Urban ili gradskim područjima.[3]
Povezano
- Metropola (metropolis)
- Regiopolis - novotvorenica koja označava područno gradsko središte
- Aglomeracija - grad sa svojom urbaniziranom okolicom
- Konurbacija - više gradova sraslih u jednu cjelinu
Izvori
- ↑ Squires, G. Ed, Urban Sprawl: Causes, Consequences, & Policy Responses, The Urban Institute Press. 2002. (engl.)
- ↑ Definition of Urban Terms, demographia.com, 2. studenog 2014. (pristupljeno 12. veljače 2017.) (engl.)
- ↑ Romana Dužanec, Suzana Nebeski Hostić, Željka Polan, Geografija 2 - udžbenik za drugi razred gimnazije, Dragutin Feletar (ur.), prvo izdanje, Meridijani, Samobor, 2007., str. 97, ISBN 978-953-239-059-9