Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zemljopis Mađarske

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Zemljopis Mađarske
Kontinent Europa
Regija Središnja Europa
Koordinate 47°00′N, 20°00′E
Površina 93,030 km² (108. po veličini)
Granice Austrija,Srbija,Hrvatska,Slovenija, Rumunjska, Ukrajina i Slovačka
Najviša točka Kékes (1,014 m)
Najniža točka u blizini Segedina (77 m)
Najduža rijeka Dunav
Najveće jezero Balaton

Zemljopis Mađarske obuhvaća prostor površine od 93,030 km2 u središnjoj Europi bez izlaza na more. Od sjevera prema jugu mjeri oko 250 km, a od istoka prema zapadu 524 km. Ima 2,106 km granica, dijeli ih s Austrijom na zapadu, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom na jugu i jugozapadu, Rumunjskom na jugoistoku, Ukrajinom na sjeveroistoku i Slovačkom na sjeveru.

Većina zemlje ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Iako Mađarska ima nekoliko umjereno visokih planinskih područja, one koje dosežu visinu od 300 m ili više, pokrivaju manje od 2% zemlje. Najviša točka u zemlji je Kékes (1,014 m) u planinama Mátra sjeveroistočno od Budimpešte. Najniža točka je 77,6 m iznad razine mora, smještena na jugu Mađarske, u blizini Segedina.

Glavne rijeke u zemlji su: Dunav i Tisa. Dunav je plovan unutar Mađarske 418 kilometara, a Tisa plovna 444 km unutar zemlje. Ostale važne rijeke su: Drava uz hrvatsku granicu, Rába, Szamos, Sió i Ipoly uz slovačku granicu. Mađarska ima tri glavna jezera. Najveće jezero Balaton, dugačko je 78 km i široko 3 do 14 km, s površinom od 600 četvornih kilometara.[1] Mađari ga često nazivaju mađarskim morem. To je najveće slatkovodno jezero Srednje Europe i važno područje za rekreaciju. Plitka voda nudi ljetno kupanje, a zimi smrznuta površina pruža izvrsne mogućnosti za zimske sportove. Manja jezera su: Velence (26 km2) u županiji Fejér i Fertő (hrv. Nežidersko jezero - oko 82 km2 unutar Mađarske) te umjetno jezero Tisa.

Mađarska ima tri glavne geografske regije (koje su podijeljene na sedam manjih): Velika mađarska nizina koja leži istočno od rijeke Dunav; Transdanubija, brdovita regija koja se nalazi zapadno od Dunava i proteže se do austrijskih podnožja Alpa; i planine Sjeverne Mađarske, koja je planinska i brdovita zemlja iza sjeverne granice Velike mađarske nizine.

Najbolji prirodni resurs zemlje je plodna zemlja, iako se kvaliteta tla uvelike razlikuje. Oko 70% ukupnog teritorija zemlje pogodno je za poljoprivredu; od toga 72% je obradivo tlo. U Mađarskoj nedostaju opsežni domaći izvori energije i sirovina potrebnih za industrijski razvoj.

Galerija

Izvori